U jednom davnom razgovoru (iz 1998. godine ) za "Slobodnu Bosnu" Aleksandar Vasiljević, dugogodišnji i najutjecajniji Šef Kontraobavještajne službe JNA (zloglasnog KOS-a) govorio je o odnosu njegove službe prema osnivanju političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, posebno Stranke demokratske akcije početkom 90-ih godina.

Piše: SENAD AVDIĆ

Vasiljević je bio jedan od ključnih ljudi "udruženog zločinačkog poduhvata", a na Sudu u Osijeku prošle godine je nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina u Hrvatskoj. U pomenutom intervjuu kazao je da je KOS bio vrlo tolerantan, benevolentan dobronamjeran glede toga što što je SDA i njen lider Alija Izetbegović formirali ogranke svoje stranke u svim tadašnjim jugoslovenskim republikama, Srbiji (Sandžaku), Hrvatskoj, Makedoniji i pokrajini Kosovo.

IDENTITETSKI "COPY PASTE"

“Ako su Srbi imali pravo da traže da svi žive u istoj državi, smatrali smo da to pravo trebaju imati i Muslimani“, kazao je Vasiljević. Drugim riječima, osnivanjem podružnica SDA u drugim republikama dat je neophodan, idealan alibi režimu Slobodana Miloševića da zaokruži davno započeto instaliranje svojih satelitskih stranačko-paravojnih formacija u Hrvatskoj, a potom i Bosni i Hercegovini.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i lider organizacijski, i programskim potencijalima prilično limitirane stranka Naroda i pravde, nije formirao podružnice svoje stranke "u rasejanju", nego se dosjetio da organizira skup "Bošnjaka prečana", odnosno njihovih političkih lidera iz regiona. Kakao je objasnio Konaković, ova je ideja dugo nastajala, a definitvno je sazrela tokom njegove ramazansko-iftarske turneje širom regiona, u Podgorici i Zagrebu. Skup će se održati 12. aprila, trećeg dana Bajrama, pa bi se, uz malo pretjerivanja, moglo reći da je u Sarajevu narednog vikenda zakazan "nastavak Ramazana drugim sredstvima".

Elmedin Konaković, iftar-diplomata, odbacio je svaku sličnost regionalnog okupljanja Bošnjaka sa sličnim nacionalno-vjerskim teferičom, Vaskršnjim Saborom Srbije i Republike Srpske kojeg su za 5. i 6. maj zakazali Aleksandar Vučić, Milorad Dodik i patrijarh SPC Porfirije.

U najavi ovog drugog (veliko)srpskog nacinalnog okupljanja, organizatori su ovako fromatirali njegove ciljeve.   

"Na tom Saboru će biti donijete važne odluke o opstanku srpskog naroda na svojim ognjištima, njegovom ekonomskom napretku, očuvanju srpskog jezika i ćiriličnog pisma i zajedničke kulturne baštine“.

Sve to, uvjerava javnost Konaković, gotovo da nema nijedne dodirne tačke niti je u korelaciji sa njegovim namjerama, koje, priznaje, i nisu baš njegove. Pa da vidimo, ima li, nema li. Evo šta piše lider NIP-a.

"Mnogo je važnih identitetskih pitanja. Jezik religija, tradicija, kultura i još neke. Zajedničko djelovanje izabranih parlamentraca jedna je od ideja...".

Nedostaju u Konakovićevoj svebošnjačkoj identitetskoj platformi na temu "Položaj Bošnjaka u regiji"  prstohvat "opstanka" i naramak "ognjišta", pa da se u potpunosti poklopi sa Vučić&Dodik&Porfirijevim "Srpskim svetom".

I to je, zapravo, suština plana kojeg je pregnantno formulirao ratni zločinac Vasiljević: velikosrpski projekat u Bosni i Hercegovini neće uspjeti ukoliko ne uradimo sve da se Bošnjaci ponašaju onako kako smo ih podstrekavali i usmjeravali- suicidalno!

O LIDERIMA I POGLAVICAMA

Palanačko-mahalski pijemontizam "političkog Sarajeva" kakav je na ramazanskoj turneji testirao i raspirivao Elmedin Konaković, vjerovatano je nadahnut i "jedinstvom", etnički čistim i stegovno discipliniranim, koje prakticira Hrvatski narodni Sabor pod ravnanjem njegovog koalicijskog partnera Dragana Čovića. Identičan model identitetskog narodnog "jedinstva" već mjesecima pokušava oktroirati Milorad Dodik u Narodnoj Skupštini RS, pa mu svaki put, kada mu opozicija otkaže poslušnost, taj pokušaj izmigolji iz nezgrapnih i nervoznih ruku.

Bakir Izetbegović, lider Stranke demokratske akcije i Semir Efendić predsjednik Stranke za BiH odbili su Konakovićev poziv, manje-više sa istim argumentima. Izetbegović je upitao zašto na svoje sijelo Konaković nije pozvao najviše dužnosnike Bošnjake, Denisa Bećirevića, Refika Lendu, Nemrina Nikšića, prepoznajavjući skrivenu ambiciju lidera NIP-a da sebe instalira kao regionalnog bošnjačkog poglavicu.

Nije, međutim, jasno zašto na "svebošnjačko" zasijedanje na Ilidži 12. aprila  Elmedin Konaković nije pozvao predstavnike one, kako ih je nazvao, "grupe građana koji žive u Ujedinjenim Arapskim Emiratima", a koji su, kako je nedavno pojasnio "došli sa idejom da pozovu rukovodstvo NIP-a sa mnom na čelu i zvaničnu posjetu institucijama Emirata". Nije valjda jedini razlog taj što je većina tih "građana", njegovih simpatizera, ili iza rešetaka, ili na putu da se tamo nađu..