S obzirom da se još uvijek povećava broj oboljelih od dječjih zaraznih bolesti (morbila i velikog kašlja) na području Zeničko-dobojskog kantona, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica uputio je poziv svim roditeljima čija djeca nisu vakcinisana da odmah dovedu djecu u svoj matični dom zdravlja u vakcinalni centar na vakcinaciju.

- Pozivamo sve vrtiće na području ZDK, ali i druge u BiH, da strogo vode računa o vakcinalnom statusu djece, jer se u vrtićima počeo pojavljivati broj oboljele djece od morbila i velikog kašlja koja nisu vakcinisana, a vrtići su kolektiv iz kojeg se lako može proširiti epidemija - navodi dr. Alisa Kozica, načelnik Službe za epidemiologiju i higijenu INZ-a.

Epidemije morbila i dalje izbijaju kako u Evropi, tako i u Bosni i Hercegovini (primjeri Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Kantona Sarajevo), jer postoje "džepovi" sa populacijom među kojom imunizacija nije urađena ili nije urađena u dovoljnoj mjeri.

- Virus je još uvijek jedan od vodećih uzroka smrti male djece širom svijeta i ukoliko se ne poduzmu hitne kolektivne mjere za njegovo suzbijanje, on će i dalje biti uzrok smrti ili nepovratne štete po život velikog broja djece, adolescenata i odraslih u evropskom regionu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) - ističe dr. Kozica.

Morbili (Krzamak) spadaju među najraširenije zarazne osipne groznice. Ovo virusno oboljenje, visoko zarazno oboljenje odlikuje se zapaljenjem sluzokoža gornjih disajnih puteva i očiju, kao i pojavom karakteristične ospe po koži bolesnika.

Pertussis (Veliki kašalj) je akutna infektivna zarazna najčešća dječja bolest, karakteristična po tipičnim napadima kašlja. Obično oboljevaju djeca ispod sedam godina bez razlike u spolovima, dok su komplikacije i smrtni ishodi oboljenja najčešći kod djece do četiri godine, a naročito kod djece ispod jedne godine. Mogu oboljeti i starije osobe, kod kojih oboljenje može biti teško, čak fatalno.

Zajedno sa velikim kašljem morbili predstavljaju još uvijek za našu zdravstvenu službu veliki problem, jer se u sredinama sa niskom zdravstvenom prosvjećenošću o dječijim zaraznim bolestima, niskim kulturno-ekonomskim standardom, niskom ishranom (djeca koja su slabo uhranjena, anemična), nehigijenskim i vrlo lošim stambenim prilikama, nevakcinisanošću djece pojavljuju epidemije koje mogu imati često visoku smrtnost. Pojava komplikacija naročito disajnih puteva, može znatno povećati broj smrtnih slučajeva, ističu iz INZ-a.

Zato se morbili i veliki kašalj moraju smatrati ozbiljnom zaraznom bolešću, a ne lakim i bezopasnim oboljenjem, u što naš narod vjeruje. Najbolje sredstvo za zaštitu protiv morbila i velikog kašlja predstavlja vakcinacija djece.

Da bi se spriječilo širenje epidemije potrebno je u svakom naselju, kolektivu nastojati da se vakciniše 95 posto djece, koja nisu vakcinisana. Potrebno je da roditelji provjere u vakcinalnim centrima da li su im djeca vakcinisana, saopćeno je iz INZ-a.