Generalna skupština Ujedinjenih nacija će na sjednici 27. aprila raspravljati o Rezoluciji u Srebrenici o osudi genocida počinjenog u toj zaštićenoj podrinjskoj enklavi 1995. godine na osnovu prijedloga Njemačke i Ruande. 

Moguće usvajanje Rezolucije u najvišem tijelu UN-a naročito je zabrinulo i naljutilo političare iz reda bosanskih Srba, ali i susjedne Srbije čiji je predsjednik Aleksandar Vučić najavio kako će se tome srbijanska diplomatija pokušati usprotiviti na svaki mogući način jer odbija prihvatiti da je u Srebrenici počinjen genocid.

Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović i ambasador Srbije pri UN-u Nemanja Stevanović uputili su pismo Ujedinjenim narodima u kojem navode da prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici ne predstavlja službeni stav BiH. Umjesto toga, okarakteriziran je kao samostalan potez ambasadora Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima Zlatka Lagumdžije.

Rezolucija o Srebrenici već jednom nije prošla u UN-u zbog veta kojeg je uložila Rusija. 

Za komentar smo pitali Reufa Bajrovića, potpredsjednika Američko-evropske alijanse, najprije želeći prokomentirati sam sadržaj Rezolucije.

"U samoj Rezoluciji nema ništa naročito novo i ona je po svome sadržaju sasvim primjerena i utemeljena na činjenicama o počinjenom genocidu nad Bošnjacima", prokomentirao je Bajrović za "Slobodnu Bosnu".

"Međutim, usudit ću se da ovom prilikom izrazim jednu dozu rezerve u pogledu samog smisla i značaja pomenutih rezolucija o genocidu u UN-u, onom istom UN-u koji je Bošnjake lagao da se nalaze pod njihovom zašitom, pa su naši ljudi završili u masovnim grobnicama. Naime, dozvolit ćete da trideset godina nakon genocida nisam nimalo impresioniran rezolucijama. Još manje sam njima impresioniran kada znam da nam da smo gotovo jedini narod na svijetu kojem se izražavanje saučešća naplaćuje", prokomentirao je Bajrović za "SB".

Prema dosadašnjim saznanjima, novom Rezolucijom o genocidu u Srebrenic bi se, između ostalog, moglo zahtijevati da se 11. juli obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid i strogo zabraniti negiranje genocida. U civiliziranom svijetu, gdje bi se to trebalo podrazumijevati, Bajrović stoga izražava rezervu prema tome.

"Mi bismo još na kraju svega trebali biti zahvalni što neko uvažava gole činjenice, štaviše misli se da bismo zbog toga nekome trebali biti dužni", navodi Bajrović te poručuje:

"Nismo dužni nikome osim onima među nama koji su branili narod i državu, i nisu dopustili da rezultati genocida budu takvi koji se mogu mjeriti sa našim nestankom", naveo je za "Slobodnu Bosnu".

"Genocid nad Bošnjacima prije svega naša je bosanska stvar, samo i isključivo naše iskustvo. I zato je naš odnos prema tom pitanju važniji od bilo kakve Rezolucije u UN-u, a mi također jasno znamo ko u svijetu o tome šta misli", prokomentirao je Bajrović.

(S. Hodžić)