Maslinarstvo je jedna od poljoprivrednih grana koja je posljednjih godina u Bosni i Hercegovini u ekspanziji. Sa kontinuiranim povećanjem broja maslinara, povećava se i broj zasađenih stabala, i na godišnjem nivou on je veći između 10.000 i 15.000 stabala. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prije dvije godine naša zemlja je imala 82.614 rodnih stabala, što joj je obezbijedilo prinos od 839 tona maslina, ili 10,2 kilograma maslina po stablu, da bi se prinos maslina godinu kasnije u FBiH povećao na 1.154 tone.

Priča o pristupanju pokrenuta prije četiri godine

Za domaće maslinare, koji su BiH etablirali kao proizvođača maslinovog ulja vrhunske kvalitete, o čemu svjedoče i nagrade sa evropskih i svjetskih takmičenja, stiže još jedna važna vijest; Bosna i Hercegovina bi, nakon što je prošle godine dobila svoje mjesto za istim stolom sa zemljama članicama Međunarodnog vijeća za masline (International Olive Council – IOC), ove godine trebala i formalno postati članica ove krovne institucije za masline i maslinovo ulje u svijetu sa sjedištem u Madridu.

Iako IOC nije agencija Ujedinjenih naroda, Vijeće radi pod zaštitom UN-a i okuplja eksperte za maslinarstvo iz cijelog svijeta, Foto: The Garden of Peace

Kako su za Forbes BiH saopćili iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO BiH), ovo ministarstvo provelo je proceduru za pristupanje Međunarodnom sporazumu o maslinovom ulju i stolnim maslinama u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora BiH. Vijeće Ministara BiH je na 57. sjednici održanoj 2022., utvrdilo Prijedlog osnova za pristupanje BiH u članstvo i zadužilo ovo ministarstvo da Prijedlog osnova dostavi Predsjedništvu BiH, radi donošenja odluke o pristupanju, što je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na 9. redovnoj sjednici održanoj krajem 2023. i učinilo te ovlastilo ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da potpiše Instrument o pristupanju ovom sporazumu. S tim u vezi, Ministarstvo vanjskih poslova  BiH provodi daljnje aktivnosti u vezi sa pristupanjem Sporazumu a u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora BiH.

„Država formalno pristupa ovom tijelu po završetku procesa ratifikacije Međunarodnog sporazuma o maslinovom ulju i stolnim maslinama iz 2015. godine“, navode u MVTEO BiH.

Foto: Haruna Masumoto / Jiji Press Photo / Profimedia

Priča o pristupanju BiH IOC-u počela je prije četiri godine, tadašnja ambasadorica BiH u Španiji i aktuelna ambasadorica i stalna predstavnica BiH pri OSCE-u, UN-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču, Danka Savić pokrenula je incijativu o članstvu BiH u ovoj organizaciji.

“Nekoliko mjeseci nakon dolaska u Španjolsku, obratila sam se čelnicima Međunarodnog vijeća za masline (International Olive Council – IOC),  čije je  sjedište upravo u Madridu u namjeri da se informiram pod kojim bi uvjetima i BiH mogla postati članica ove krovne institucije za masline i maslinovo ulje u svijetu i radila sam na tome tokom cijelog mandata.

Ambasadorica Savić na sastanku sa izvršnim direktorom IOC-a Abdellatifom Ghedirom, Foto: Facebook

Šta će značiti za maslinare

Prethodno, u razgovorima sa diplomatama iz zemalja članica IOC-a, prije svega Turske, Egipta i zemalja EU sam saznala da njihove zemlje imaju odlična iskustva i koristi od članstva u ovoj organizaciji. Neke od gore navedenih zemalja su, inače, u samom svjetskom vrhu po proizvodnji maslina“, kaže Savić za Forbes BiH naglašavajući potencijal koji BiH ima u ovoj poljoprivrednoj grani, gdje oko 1,5 hiljada hektara zemljišta na području hercegovačkih općina ima predispozicije za razvoj maslinarstva.

“Sjećam se da je 2021.godine, na Međunarodnom takmičenju u kvaliteti maslinovih ulja (NYIOOC World Olive Oil Competition) održanom u New Yorku, naša zemlja poslala dvije etikete i obje su osvojile priznanja – jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Ovo je za mene bio jedan od dokaza za to koliko je važno da Bosna i Hercegovina postane članica Internacionalnog vijeća za masline.I zaista sam bila presretna kada sam prije godinu bila u prilici da tadašnjeg izvršnog direktora IOC-a Abdellatifa Ghediru upoznam sa tim da su institucije Bosne i Hercegovine podržale inicijativu koju sam pokrenula na početku mandata u vezi sa članstvom, i da su se stekli preduvjeti za poduzimanje narednih koraka za njegovu formalizaciju ove godine“, govori Savić.

Ilija Miletić: Njegova maslinova ulja zadnjih godina na skoro svim takmičenjima ostvaruju vrhunske rezultate, Foto: Lični arhiv

Maslinar Ilija Miletić iz Donjeg Velikog Ograđenika, koji se nedavno sa 9. Festivala maslina u Zagrebu, vratio kući sa zlatnom medaljom, pojašnjava kako je maslinarstvo u Hercegovini “nova” grana poljoprivrede, ali da ima veliki potencijal.

Korisno bi za sve maslinare bilo, govori on ako bi BiH pristupila Međunarodnom vijeću za masline.

„Maslinari bi imali znatnu podršku, a potrošači dobili zaštitu kvalitete proizvoda“, kaže on.

Njegova maslinova ulja zadnjih godina na skoro svim takmičenjima ostvaruju vrhunske rezultate.

„Sa  novim nasadom imam oko 200 maslina, moje prve masline imaju sedam godina tako da su još uvijek mlade masline, a i ja kao maslinar. Svo ulje prodam na kućnom pragu i sa prodajom nemam nikakvih problema. Što se tiče razvoja maslinarstva u BiH svake godine se podižu novi nasadi maslina ali to još uvijek nije dovoljno da se zadovolje potrebe BiH tržišta za maslinovim uljem. Moje mišljene je da smo na dobrom putu što se tiče maslinarstva, mi ne možemo biti konkurenti velikim proizvođačima (Špaljolska, Italija, Grčka) zato se trebamo bazirati na kvalitetu. Kavaliteta uvijek pronađe kupaca. Podneblje Hercegovine bogomdano za maslinarstvo i  na nama je da taj dar iskoristimo.

Istog je razmišljanja i Dragan Mikulić, vlasnik najvećeg maslinika u regiji i uljare “Mikulić” iz Ljubuškog.

„BiH je zaslužila da pristupi vijeću, nisam puno upućen, ali to će nam pomoći kod prepoznatljivosti naših ulja u svijetu“, kaže Mikulić i dodaje kako maslinarstvo u našoj  zemlji ide dobrim putem i da su ljudi masovno krenuli u sadnju.

„Prvo, Hercegovina ima izvanredne uvjete za maslinarstvo, ima zemlju, ima kamen, sunce, a to su osnovni preduvjeti za maslinarstvo. Ima lijepe pozicije, inače komplet Hercegovina je nevjerovatna što se tiče razvoja masinarstva, neću reći bolji, ali možemo biti ravni Istri. Preko 400.000 maslina posađenih bude u ovom kraju, pojašnjava Mikulić, koji svoja maslinova ulja izvozi u Italiju, Srbiju, a uskoro i na druga tržišta.

Hercegovina ima izvanredne uvjete za maslinarstvo, Foto: N1

Koristi od članstva su brojne, naročito za male zemlje

Koristi od pristupanja IOC-u su brojne, naročito za male zemlje kao što je naša, pije svega da uz stručnu pomoć planski razvijaju ovu oblast.

„BiH bi članstvo u ovom tijelu, u početku donijelo više pogodnosti, od ekspertske pomoći do dodjele stipendija za studente koji su zainteresirani za usavršavanje u oblasti maslinarstva, učešća na natječajima i sl. Po potrebi, u zemlje koje su članice, Vijeće može poslati svoje stručnjake kako bi pomogli razvoj maslinarstva u Bosni i Hercegovini“, kažu u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Iako IOC nije agencija Ujedinjenih naroda, Vijeće radi pod zaštitom UN-a i okuplja eksperte za maslinarstvo iz cijelog svijeta.

Sadašnje članstvo IOC-a  “pokriva”  94 posto proizvodnje maslinovog ulja u svijetu. Njegove članice su zemlje EU, Albanija, Alžir, Argentina, Egipat, Gruzija, Iran, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Crna Gora, Maroko, Država Palestina, Tunis, Turska i Urugvaj.

U Hercegovini se zasadi oko 400.000 stabala masline, Foto: N1

„Taj predivni svijet maslinarstva mi je postao puno bliži dolaskom u Španjolsku, vodeću zemlju u svijetu u ovoj oblasti, a informacije koje su mi bile dostupne iz sudjelovanja na Skupštinama Organizacije, su govorile o vrlo inspirativnim iskustvima povezivanja unutar mediteranskih zemalja koja su podstaknute razvojem maslinarstva, i promoviranju jednog vrlo zdravog načina života.

Mediteranska dijeta čiji je osnov maslinovo ulje, upisana na Unescovu listu nematerijalne baštine, a njene zdravstvene blagodeti su i znanstveno dokazane“, ističe Savić.

Osim zdravstvenih benefita, maslina ima i značajnu simboliku. Naime, 26.novembar obilježava se kao Svjetski dan masline, a inicijativa da ovaj dan bude proglašen danom maslina je došla od Libana i Tunisa, upravo sa željom da se podigne svijest o važnosti stabla masline i promoviranja vrijednosti mira, mudrosti i harmonije koje ona simbolizira.

(Forbes)