Evropa se zagrijava najbrže od svih kontinenata, a dana s "toplinskim stresom" je sve više, upozoravaju stručnjaci uz Dan planete zemlje koji se obilježava 22. aprila.

Temperature u Evropi bile su iznad prosjeka jedanaest mjeseci 2023. godine.

Stoga su u središtu Svjetskog dana planeta Zemlje, koji se od 1970. godine obilježava 22. aprila, pozvali na smanjenje upotrebe plastike. U međuvremenu, novi izvještaj pokazalo je da toplinski valovi u Evropi odnose 30 posto više smrtnih slučajeva nego prije dva desetljeća.

Ovogodišnji Svjetski dan planete Zemlje odvija se pod sloganom "Planetom protiv plastike" i skreće pažnju na prekomjerne količine proizvedene i odbačene plastike. Istodobno nastoji potaknuti svjetski pokret za temeljito smanjenje upotrebe i proizvodnje plastike.

U posljednjih deset godina proizvedeno je više plastike nego u cijelom 20. vijeku, a industrija planira eksplozivan rast za neodređenu budućnost.

Aktivisti za zaštitu okoliša stoga pozivaju na smanjenje proizvodnje plastike za 60 posto do 2040. s krajnjim ciljem osiguravanja budućnosti bez plastike za buduće generacije. Posljednjih godina njegova je proizvodnja narasla na više od 380 milijuna tona godišnje.

Služba Evropske unije za praćenje klimatskih promjena Kopernikus i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavili su novi izvještaj koje pokazuje da temperatura u Evropi značajno raste. To rezultira sve većim brojem dana kada je "toplinski stres" nepodnošljiv.

Prema izvještaju, temperature u Evropi prošle su godine bile najviše ili druge najviše od početka mjerenja, navodi "The Guardian".

"Evropljani danju pate od neviđenih vrućina, a noću su pod stresom zbog neugodne vrućine. U dva desetljeća broj smrtnih slučajeva zbog vrućina u Evropi porastao je za 30 posto", zaključuje se u zajedničkom izvještaju dviju organizacija.

Posljednji petogodišnji prosjeci pokazuju da su temperature u Evropi za 2,3 Celzijusa više od predindustrijskih razina, a na globalnoj razini temperatura je porasla za 1,3 Celzijusa.

Evropa se stoga zagrijava najbrže među svim kontinentima, gotovo dvostruko brže od svjetskog prosjeka. Temperature u Evropi bile su iznad prosjeka jedanaest mjeseci 2023, a septembar je bio najtopliji od početka mjerenja.

Zbog vrućeg i suhog vremena bilo je i više požara, posebno u mediteranskim zemljama poput Portugala, Španjolske i Italije. Grčka se prošle godine borila s najgorim požarom u povijesti EU-a koji je gorio na površini od 96.000 hektara, dodaje se u izvještaju.

S druge strane, jaki pljuskovi uzrokovali su i velike poplave. Evropa je prošle godine bila oko sedam posto vlažnija od prosjeka u tri desetljeća, a čak trećina riječne mreže kontinenta premašila je prag poplave.

"U 2023. Evropa je svjedočila najvećem požaru dosad, jednoj od najkišovitijih godina, zagrijavanju mora i razornim poplavama velikih razmjera", rekao je Karlo Buontempo, direktor Kopernikusa.

Trošak ekonomskih gubitaka povezanih s vremenom i klimom procijenjen je na više od 13,4 milijarde eura 2023. godine u Evropi. Izvještaj ne daje podatke o broju smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u 2023., ali znanstvenici procjenjuju da je 70.000 ljudi umrlo od uzroka povezanih s vrućinom u cijelom svijetu 2022. godine.