Muhe nisu popularne kod ljudi, pogotovo ako lete na našu hranu, a još manje ako upadnu u čašu iz koje upravo pijemo.

S druge strane, muhe su veoma potrebne u našim životima i za našu okolinu, jer su prirodni čistači nereda. Jedu sve: od trulog lišća, trulih leševa do izmeta. I tu leži razlog zašto ne volimo muhe povezujemo ih sa prljavštinom.

Pa šta da radimo ako nam muha uđe u piće? Da li je uklanjamo i nastavljamo da pijemo ili ostavljamo piće, čak i ako je muha u njemu samo kratko?

Primrose Fruston, profesor kliničke mikrobiologije na britanskom univerzitetu u Lesteru, napisala je u časopisu The Conversation o slučaju kada je vinska ili voćna mušica pala u čašu vina.

Iako se ova vrsta muve mnogima čini manje prljavom od obične kućne, ona živi i hrani se u kantama za smeće, kompostnim kantama ili drugim mjestima gdje se često nalazi trula hrana, piše portal Live Science.

– Hrana koja truli je bogata mikrobima, koje muva može pokupiti na svom tijelu i odnijeti do mjesta slijetanja – piše Friston.

To može uključivati ​​bakterije E. coli, Listeria, Shigella ili Salmonella. Zbog toga, u principu, nije bitno da li u vino pada obična muha ili vinska mušica.

Međutim, hoće li vas ove bakterije (ako su prisutne) zaista zavisi od nekoliko faktora.

Prije svega, gdje je muha bila prije nego što je upala u vaše piće, koliko je dugo tu ostala, kao i u kakvo je piće upala.

Gdje se muha nalazila prije nego što je ušla u piće i koliko je dugo tu ostala, određuje količinu bakterija koja je uspjela prenijeti na nju. O tome zavisi i broj deponovanih bakterija, takozvana infektivna doza, koja završi u napitku.

Ako muha sleti u vodu ili slatko piće, ta doza je vjerovatnija nego ako sleti u vino ili žestoka pića. Vino obično sadrži osam do 14 posto etanola i ima pH od oko četiri ili pet.

– Nekoliko laboratorijskih studija pokazalo je da kombinovani efekti vinskog alkohola i organskih kiselina poput jabučne kiseline mogu inhibirati rast E. coli i salmonele – napisala je Friston, dodajući da su sve vrste vina “prirodno antibakterijske”.

To znači da mikrobi koje je u vinu taložila dosadna mušica nemaju toliko šanse da izazovu infekciju, “jer su previše oštećeni”. Osim toga, mikrobi koji kasnije prežive u vinu suočavaju se i sa jakom kiselinom u želucu, probavim enzimima u crijevima i “uvijek opreznom” odbranom imunološkog sistema, navela je Friston.

Čak i ako muha upadne u bezalkoholno piće, vjerovatnoća zaraze bakterijom koju nosi je izuzetno mala, ali se naravno ne može u potpunosti isključiti. Ako se to dogodi, možda ste rođeni pod nesretnom zvijezdom ili imate ranu u ustima i/ili oslabljen imuni sistem.

Uostalom, čak i kada muve slete na naše tijelo, mi ih jednostavno otjeramo i preživimo, čak i ako se ti dijelovi tijela neko vrijeme ne peru ili ne dezinfikuju. Drugačije je, naravno, ako muhe slete na otvorenu ranu, gdje mikrobi mogu doći u direktan kontakt s krvotokom i proširiti se po cijelom tijelu.

Dakle, ako nemate potpunu fobiju od mikroba, Friston piše: „Predlažem da uklonite muhu i popijete vino. Ako želite dodatne proteine, možete čak i progutati muvu”, prenosi N1.