Nova rotacija u lancu komandovanja u sarajevskom NATO štabu. Dosadašnju čelnicu Pamelu McGaha naslijedio je brigadni general Matthew A. Valas. U svjetlu novih bezbjednosnih izazova, njegovo impozantno iskustvo je više nego dobrodošlo, ističu analitičari. Da će, zbog obnovljenih regionalnih izazova NATO ostati posvećen jačanju partnerstva sa BiH, poručio je i lično.

Promjena u lancu komandovanja u sarajevskom NATO štabu dolazi u trenutku novih bezbjednosnih izazova, na koje je, prije mjesec dana, upozorio i generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg. Novoimenovani general, Matthew A.Valas, poručuje: “Ostajemo predani jer nas obnovljeni regionalni izazovi podstiču na potrebu da kontinuirano jačamo naše partnerstvo, kapacitete i sposobnosti.”

Na napredak i saradnju između Sjevernoatlantske alijanse i BiH u protekle dvije i po godine, podsjetila je dosadašnja čelnica ovog vojnog tijela.

“Zajedno smo produbili veze između BiH i NATO država sa pojačanim paketom podrške za izgradnju sposobnosti i otpornosti ključnih bh. institucija”, poručila je Pamela McGaha.

Činjenica da kormilo vođenja NATO štabom preuzima general s bogatim borbenim iskustvom ohrabruje, kaže struka.

“Ne treba očekivati ništa spektakularno, izuzev dodatnog angažmana, usljed nekih globalnih, regionalnih, ali i unutardržavnih kretanja”, kaže vojni analitičar Dean Džebić.

Koja ukazuju na to da će bezbjednosni razvoj u čitavoj regiji biti dodatno promijenjen, s obzirom na ukrajinsko-ruski i izraelsko-palestinski rat, ističe Džebić.

Zanimljivo je i što se američka ambasada u Sarajevu video porukom obratila državama partnerima NATO-a, koje su zabrinute zbog bezbjednosnih prijetnji, s akcentom na ruski pritisak. Uz Gruziju i Moldaviju, rame uz rame stoji i BiH.

“Promjena evropske sigurnosne arhitekture ne može više tolerisati nikakvo odlaganje”, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Kao odgovor na njihovu zabrinutost, iz ambasade su poručili: “NATO vas čuje”. No, nije BiH podložna samo utjecaju iz Rusije, upozoravaju analitičari.

“Već i iz Kine, Irana, Turske… Cijeli niz država u BiH pokušava ostvariti neku vrste bezbjednosne integracije kroz prodor u obavještajni sektor, bezbjednosni sektor, obrazovni sektor”, dodaje Džebić.

Uz sve ovo i rastuće unutardržavne tenzije, ima li potrebe za naoružanjem, s obzirom na aktivnosti koje provodi regija? Državni ministar odbrane smatra da je priča “penapuhana”, te da BiH ne zaostaje u tome.

“Šta će sad nama avioni? Hrvatska je kupila neke avione iz Francuske, kad to jedan američki avion onakvih 100 može da obori”, kaže državni ministar Zukan Helez.

Avione ne trebamo, ali trebamo dronove i druge veće i jače stvari koje se, prema tvrdnji ministra, proizvode na pet lokacija.

“Helezovi istupi opravdavaju sumnje o ilegalnoj proizvodnji naoružanja u dijelu FBiH”, kritikuje državni ministar Staša Košarac.

Dodik, istovremeno, gostujući na francuskoj televiziji, objavljeno je na zvaničnom nalogu njegove partije na platformi X, poručuje da ne misli da je u BiH rat moguć, te da ga nijedan narod ne potencira.

“Milsim da jedino dobro što je uradio međunarodni faktor tamo je značajan faktor demilitarizacije, razoružavanje”, riječi su Milorada Dodika.

Uz sva neslaganja, put BiH prema Alijansi sve je duži, iako ministar odbrane BiH optimistično tvrdi da je, u odnosu na 50 država koje stoje pred vratima alijanse, BiH najbliža.