Nakon što je ponovno povučen prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH s dnevnog reda sjednice Vijeća ministara te nakon što su službeno raspisani lokalni izbori, izgledno je kako vladajuće stranke neće ni u ovoj godini usvojiti te izmjene. Posebno i dalje ostaje sporno pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Nova sjednica Vijeća ministara i ponovno je s dnevnog reda skinut prijedlog izmjena i dopuna Izbornog Zakona te prijedlog Zakona o sudu. Oko izbornog zakona pojavio se novi problem, jer srpskim ministrima ne odgovara spominjanje Visokog predstavnika kojega službeno ne priznaju, a bošnjačkima nije prihvatljiv prijedlog oko izbora članova Predsjedništva. Ipak, u ministarstvu pravde optimizam za naknadno usuglašavanje.

"Potrebno je da dodatno usuglasimo određena sporna pitanja. Moram naglasiti da je već postalo uobičajeno da svaki bitan zakon za Bosnu i Hercegovinu po nekoliko puta zapravo imamo na dnevnom redu na sjednici Vijeća ministara i da usuglašavamo tekst. Nadam se da ćemo u narednom razdoblju uspjeti usuglasiti taj tekst, sve kako bi Vijeće ministara konsenzusom usvojilo izmjene i dopune Izbornog zakona, ali i Zakona o sudu BiH", kazao je za stranačku RTVHB Davor Bunoza, ministar pravde BiH.

Stav bošnjačkih ministara oko izbora člana Predsjedništva nije neočekivan, iako su iz stranaka Trojke redovito navodili kako nije dobro da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva, navode iz Čovićevih redova.

"Unatoč pokazivanju dobre namjere, ali samo u riječima da se želi spriječiti ponavljanje izbora Komšića, zapravo to bošnjačkoj strani odgovara. Da postoji neki "Komšić" nevažno kako se on zove, odnosno Sejdo Bajramović, kao al pari Miloševićevoj figuri iz vremena raspada Jugoslavije, s kojim će moći pokušati modelirati ili upravljati s procesima", kazao je Zoran Krešić, medijska perjanica Čovićevog HDZ-a.

Ministar Bunoza navodi kako je ovaj prijedlog regulirao i pitanje tehničkog integriteta izbora, ali i za Hrvate najspornije pitanje izbor „hrvatskog člana Predsjedništva“.

"Zašto smo zapravo naveli da se gleda dodatan uvjet pobjeda u pet županija, da barem postoje pobjede u tim županijama? Iz jednostavnog razloga jer na području tih pet županija živi oko 80 % do 84% od ukupnog broja Hrvata u Federaciji BiH. Smatram da bi time mogli zadovoljiti, odnosno stvoriti vezu i legitimitet kakav već postoji između bošnjačkog člana Predsjedništva i Bošnjaka u Federaciji, odnosno srpskog člana Predsjedništva i Srba iz Republike Srpske", dodao je Bunoza.

Krešić smatra da je u ovoj godini teško očekivati  od stranaka "Trojke" da pristanu, uvjetno rečeno, na takvo nešto.

-Iz jednog prostog razloga što bi bili sigurno razapeti od SDFA bliske javnosti i medija da su izdajnici Bošnjaka što zapravo nikome ne treba. Po meni je racionalno razmišljati da se 2025. godine ponovno otvori rasprava te da se doista tada riješi pitanje hrvatskog člana bh. predsjedništva", smatra Krešić, te dodaje kako „s obzirom na to da je nemoguće postići dvotrećinsku većinu u državnom parlamentu, s kojom bi se izvršile i potrebne izmjene Ustava zbog više presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, izmjena Izbornog zakona s osiguravanjem izbora legitimnog člana Predsjedništva Hrvata bila samo prvi korak. Smatra kako je upitna provedba i Schmidtovih nametnutih izmjena s ciljem osiguravanja tehničkog integriteta izbora“.

"Bilo da je u pitanju izbor 12.000 predsjednika i potpredsjednika biračkih odbora do uvođenja novih tehnologija, nadzora ili brojanja glasova, dakle sve to zahtijeva jako puno vremena, obuke novih ljudi. Potom nabavke novih tehnologija, njihovo testiranje, uporabe, konačno u praksi. Tako da bih rekao da će ovi izbori na neki način biti jedna vrsta eksperimenta, kakvog nažalost Bosna i Hercegovina živi svih zadnjih 30 godina", mišljenja je Krešić.

Izgledno je kako će se predstojeći lokalni izbori u BiH provesti po postojećem Izbornom zakonu. Čini se s dosta upitnika i dugoročno neriješenih pitanja.