Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić (SNSD) očito nije želio odobriti dodatni novac neophodan za provedbu Lokalnih izbora 2024, ali je to danas učinio njegov zamjenik Muhamed Hasanović (SDP BiH) zahvaljujući izmjenama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, piše Faktor.ba.

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine nedavno je uputila zahtjev za osiguranje dodatnih 4,1 milion KM.

Amidžić je imao rok do jučer da odgovori, a s obzirom da nije, zakon je predvidio da to učini zamjenik ministra finansija i trezora BiH 24 sata kasnije, koji su istekli danas.

Izmjene Zakona o finansiranju institucija iz 2022. godine, koje je nametnuo Schmidt, su prilično striktne i ne daju drugu mogućnost osim da zahtjev CIK-a bude izvršen.

Piše da, ukoliko ministar finansija i trezora BiH nije u mogućnosti ili neće da izvrši zahtjev CIK-a u propisanom roku, zamjenik ministra će izvršiti takav zahtjev narednog dana po isteku navedenog roka.

U slučaju neizvršavanja obaveza, na ministra i zamjenika se primjenjuju kaznene odredbe tog zakona, a hoće li ministar Amidžić i biti kažnjen bit će poznato u narednom periodu.

"S nepokolebljivom predanošću transparentnosti i jačanju integriteta izbornog procesa danas sam potpisao Instrukciju o osiguranju dodatnih sredstava Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercego-vine za provođenje Lokalnih izbora u BiH u 2024. godini u iznosu od 4.173.000 KM", napisao je danas Hasanović.

Naveo je da njegova odluka "dolazi u sklopu kontinuiranih napora da se osigura transparentnost, integritet i sigurnost izbornog procesa, te da se omogući građanima BiH slobodno i fer izražavanje svoje volje na Lokalnim izborima".

"Ostajem posvećen podršci integritetu i transparentnosti izbornog procesa, te ću nastaviti s provođenjem mjera koje osiguravaju fer i slobodne izbore u budućnosti", napisao je Hasanović u objavi na svom Facebook profilu.

Podsjetio je da ulazak BiH u Evropsku uniju zahtijeva ne samo fer izborne procese, već i njihovu kontinuiranu reformu kako bi se osigurala usklađenost s evropskim standardima i vrijednostima.

CIK je ranije saopćio da su u planu četiri pilot-projekta kako bi bile provedene izmjene i dopune Izbornog zakona koje je nedavno nametnuo Schmidt kada su u pitanju nove tehnologije, te da se tri od ta četiri rade uz podršku donatora, a za četvrti je neophodan novac iz budžeta institucija BiH.