Razgovarao: MARIO ILIČIĆ

Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH i bivši ministar vanjskih poslova BiH, a danas počasni predsjednik PDP-a, govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o aktualnom političkom trenutku, ekonomskoj situaciji u bh. entitetu Republika Srpska, te namjerama vladajućeg režima u RS-u i Miloradu Dodiku. Ivanić se osvrnuo i na zastoj na europskom putu Bosne i Hercegovine, te otkrio hoće li se vratiti na političku scenu Bosne i Hercegovine.

Bili ste član Predsjedništva BiH, funkciju ste počeli obnašati prije točno deset godina. Kako ocjenjujete političku situaciju tada i sada i je li suradnja između članova Predsjedništva BiH bila na višoj razini u vaše vrijeme u odnosu na ovo što vidimo danas?

-Saradnje između članova Predsjedništva u prvom dijelu našeg mandata je bila neuporedivo bolja nego što je danas. Mi smo imali jedno pravilo za koje mislim da bi bilo dobro da se uvijek primjenjuje u Bosni i Hercegovini. Pravilo je bilo - ako se slažemo u nečemu sa time izlazimo u javnost, a ako se ne slažemo o tome javnost ne treba da zna. Čekamo vrijeme dok se ne dogovorimo, pa svojim potezima mi nismo zavađali javnost u BiH. U drugom dijelu mandata, nakon odluke Ustavnog suda o apelaciji Izetbegovića povodom Dana Republike Srpske, nakon Izetbegovićevog insistiranja na nekonzistentnom popisu i nakon njegovog pokušaja ponovnog dizanja tužbe protiv Srbije, stvari se pogoršale.

Nisu bile ni blizu takvim kakve su bile u prve dvije, dvije i po godine, nego je i tada došlo do tenzija, ali su te tenzije, iako su teme bile puno teže, ipak bile manje nego što su danas. Bez obzira na sve te pokušaje, u sva ta tri svoja poteza koje je napravio, Izetbegović je izgubio. Jer, objektivno govoreći, pala je tužba i to na bazi poteza koje sam ja kao član Predsjedništva vodio i to u potpunosti legalno i u skladu sa procedurama. Ipak je puk Oružanih snaga bio izveden na obilježavanje Dana Republike Srpske, a međunarodne institucije su prihvatile i popis iz Republike Srpske kao jednako validan kao i popis na nivou BiH. Današnja situacija je sa tog stanovišta mnogo lošija. Danas nema ni minimuma naznake o nekoj vrsti saradnje i to je stalni sukob koji ne prestaje, to međusobno naduravanje, međusobno prepucavanje, koje samo duboko dijeli narod u BiH.

Bosna i Hercegovina se, evidentno je, nalazi u teškoj političkoj krizi. Vladajuće elite u borbi za pozicije svakodnevno posežu za teškom, opasnom retorikom, dok u isto vrijeme mladi ljudi napuštaju zemlju kupujući kartu u jednom pravcu. No, nedavno se pojavio tračak nade sa „zelenim svjetlom“ od strane Europske unije i otvorenim vratima za početak pregovora za ulazak u EU. Ubrzo nakon svega taj je optimizam splasnuo baš kao i reforme koje BiH mora ispuniti kako bi započela pregovore s EU. Kome najviše odgovara stanje zamrznutog konflikta u državi?

-Iskreno mislim da mi nismo uspjeli iskoristiti šansu koju nam je dala EU u posljednjih godinu, dvije dana. EU nije ranije bila dovoljno iskrena, govorila je o tome da su nam vrata otvorena, a ona su realno bila zatvorena. Međutim, zbog geopolitičkih promjena, posebno nakon rata u Ukrajini, stvari su se malo promijenile. Nažalost, naša vlast to nije dovoljno iskoristila. Mi smo dobili mogućnost za počinjanje pregovora više zahvaljujući EU nego konkretnim potezima naših institucija. Naše institucije, realno govoreći, ništa posebno u ovom periodu nisu napravile.

I dobar dio njih nije ni zainteresovan za EU. Dobar dio njih nije zainteresovan zato što EU podrazumijeva potpuno drugačija pravila ponašanja. Tu više pojedinac nije važan, važne su institucije. Većina naših političara živi u uvjerenju da su oni najvažniji, a ne institucije. U evropskim okvirima takođe ne može biti ovakvih manipulacija javnim servisima kakve mi imamo, a mi imamo neviđenu zloupotrebu, posebno mogu reći u Republici Srpskoj, jer to malo bolje znam.

U evropskim institucijama nema krađe izbora, a u Republici Srpskoj znam da je u zadnja dva izborna ciklusa u suštini vlast dobijena krađom izbornih rezultata, a ne stvarnom podrškom ljudi. Ti ljudi koji na takav način ostaju na vlasti nisu zainteresovani za Evropsku uniju i zato oni koriste svaku priliku da se u suštini suprostavljaju evropskom putu. Od njih ćete čuti puno formalnih riječi kojima govore o formalnoj želji da se uđe u EU, a suštinski oni za to nisu zainteresovani, jer to znači kraj njihove vlasti. I zato ne očekujem da će u ovom sazivu ovaj Savjet ministara do kraja svog mandata išta napraviti što bi nama mogućilo da budemo bliže EU.

Lider SNSD-a i predsjednik RS-a Milorad Dodik ponovno podiže tenzije i prijeti secesijom, dok u isto vrijeme pristaje na izlazak na izbore prema nametnutim tehničkim izmjenama izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnika Schmidta. Čega se, zapravo, plaši vladajući režim u RS-u?

-Ja ne znam čega se on plaši, ali da je vladajući režim nekonzistentan, da jedno govori a drugo radi, to je evidentna činjenica. Oni su donijeli zakon o sopstvenoj agenciji za lijekove koji nikada nisu primjenili. Oni su najavili uvođenje Vojske Republike Srpske, od čega takođe nije bilo ništa. Najavili su i uvođenje sopstvene administracije za indirektne poreze, ni od toga nije bilo ništa. Donijeli su Izborni zakon koji neće provoditi, što je bilo više nego jasno. Osnovni razlog je vjerovatno strah od posljedica toga što govore i vjerovatno osjećaj da mogu manipulisati narodom, da je narodu dovoljno da govore, a ne moraju ništa da urade. Do sada je to palilo, ali nisam siguran da će više davati takve efekte. Ja mislim da će oni jako biti kažnjeni zbog toga što tom svojom retorikom dižu nivo očekivanja kod ljudi, a onda ništa ne urade, što dovodi do ogromnog razočarenja. Mislim da će zato na sljedećim izborima biti kažnjeni i da im više ta taktika neće piti vode. U suštini, od tih velikih riječi nema ništa, a oni se, po mom dubokom uvjerenju, boje sopstvene sudbine, te u strahu od mogućih negativnih varijanti u odnosu prema njima pojedinačno bježe od realizacije onoga što su narodu obećavali.

Iz godine u godinu svjedočimo kako brojni osuđenici bježe iz Bosne i Hercegovine u susjedne zemlje, bilo da je riječ o presuđenim kriminalcima ili osuđenicima za ratne zločince. S obzirom da se trenutno sudi Miloradu Dodiku, a uskoro je najavljen još jedan postupak zbog napada na tužitelja, bi li vas iznenadilo kada bi i Dodik uoči presude podigao sidro i pobjegao iz Bosne i Hercegovine u neku od država u kojoj posjeduje brojne nekretnine?

-Ne vjerujem da će on to uraditi, jer mi se čini da ima previše interesa ovdje i jer je više nego jasno da on nema namjeru da se povuče iz političkog života, šta god da se bude događalo. On svoj sadržaj i životni smisao vidi samo u tome, vjerovatno da očuva to svoje bogatstvo, ali mnogo više da bi zadržao neku vrstu važnosti u Republici Srpskoj, jer je njemu do toga možda i najviše stalo. Bio bih iznenađen da se desi taj scenario koji pominjete, to zaista ne očekujem.

Moram Vas pitati, kako kao ekonomist ocjenjujete dosadašnji rad Vlade RS, s obzirom na česta zaduženja i financijske probleme, te sve češća otkazivanja velikih projekata od strane investitora iz europskih zemalja?

-Vlada Republike Srpske je, nažalost, postala potpuno nebitna institucija. Ona se ni o čemu ne pita, sve odluke donosi jedan čovjek koji se zove Milorad Dodik, a Vlada služi samo kao formalno pokriće tih odluka. Ja mislim da danas neko pita građane Republike Srpske da li bi mogli nabrojati tih 16, 17 ljudi koliko je u vladi, siguran sam da ne bi mogli nabrojati 5, jer za većinu nikad nisu čuli i većina nikada nije imala priliku da nešto kaže. Republika Srpska i njeno ekonomsko stanje zavisi, prije svega, od toga šta Dodik o tome misli i šta Dodik tu želi da uradi, a ne sigurno od toga šta Višković razmišlja, jer je on potpuno nebitna i irelevantna politička figura u kontekstu onoga što imamo u Republiki Srpskoj.

Realno govorići, Republika Srpska ima probleme i vidi se i da postoje problem sa budžetom, čak i oni sami govore o tome. Nedostaje im, po mojoj procjeni, nekih 500 miliona evra u ovoj godini da bi koliko - toliko budžet bio u ravnoteži.  I oni priznaju da teško mogu doći do tog novca, kažu da su plate i penzije sigurne, ali ne govore da su sigurne i ostale obaveze koje budžet Republike Srpske ima. To jednostavno znači da je zaduženje došlo do vrhunca i da je sve manje kreditora koji su spremni da u ovakvim političkim uslovima ulože svoje pare u Republiku Srpsku. Mislim da će taj trend da se nastavlja i da će institucijama Republike Srpske biti sve teže da dođu do svježeg novca.

Može li Bosna i Hercegovina naprijed s trenutnom političkom garniturom na vlasti na razini države i entiteta?

-Ne može, niti će. Sadašnja struktura je samo dogovorila raspodjelu funkcija, u tome su bili vrlo efekasni, sve ostalo nije ni blizu tog. Mi ćemo sada posebno, nakon ove rezolucije u Srebrenici, imati jedan potpuno negativan razvoj. Za razliku od ranijih slučajeva političkih kriza i konflikata gdje je to bilo ograničeno na politički establišment, na vrh, ova rezolucija će dovesti do podjele među ljudima, možda najveće podjele od Dejtonskog sporozuma do danas. Svi ovi koji slavodobitno, posebno u Sarajevu, razmišljaju da su nešto dobili, treba dobrano da se zamisle kako sada smiriti prilike, kako u ovim uslovima doći do vraćanja kakvog takvog poverenja, ne više između političkih elita, nego sada i između naroda.

Donošenje ovakvih odluka i rezolucija na silu, na presiju, a očito je da u sadašnjoj strukturi o tome nije bilo ni minimuma dogovora i međusobnog uvažavanja, samo može dovesti do daljih sukoba. Ja sam sa tog stanovišta jako, jako zabrinut za opštu političku, ali vjerujte, po prvi put i bezbjednosnu stabilnost Bosne i Hercegovine. Tenzije među narodom su do te mjere dignute i mislim da mnogi ovi koji se time igraju nisu toga ni svjesni. Sadašnja struktura, s obzirom da ni o čemu ne može da ima ni minimum zajedničkog pogleda, to ne može smirivati i ja se bojim da će krajnji rezultat toga biti jedna ozbilja politička, i nadam se ipak samo politička, a ne i bezbjednosna, kriza. 

S obzirom da ste se odavno povukli iz aktivne politike, ali ne i iz društveno-političkog angažmana, možemo li u skoroj budućnosti očekivati Vaš povratak na političku scenu?

-Ne, zato što je moja odluka jednom donesena, ja sam je donio i zaista nemam namjeru da tu odluku promijenim. Jedan od ključnih razloga je što iskreno mislim da način na koji ja vodim politiku nije za ovo vrijeme. Ja nisam čovjek od teških riječi, konflikata i sukoba, a očito je da se danas samo na toj vrste retorike može politički profitirati. Ja to ne želim. Zato je moja odluka da sam izvan trajna, definitivna. Da budem potpuno iskren, u svemu tome i uživam jer sam izvan toga, a dovoljno sam aktivan i pristan u raznim međunarodnim institucijama da mi je život u potpunosti ispunjen i zaista u ovu vrstu političkog brloga nemam namjeru da se vraćam.