Bosna i Hercegovina u prva četiri mjeseca ove godine ostvarila je vanjskotrgovinski deficit od gotovo četiri milijarde maraka. To praktično znači da nam je svakog mjeseca u ovoj godini izvoz bio za milijardu maraka manji od uvoza.

Nastavi li se ovaj trend do kraja godine, Bosna i Hercegovina bi mogla zabilježiti rekordan minus u razmjeni sa inozemstvom od čak 12 milijardi, milijardu više u odnosu na prošlu godinu.

U prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje 2023. izvoz je bio manji za 8,3, dok je uvoz povećan za 5,6 posto.

"U razdoblju januar - april izvoz je iznosio pet milijardi i 320 miliona KM, a uvoz devet milijardi i 291 milion KM. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 57,3 posto. Ostvaren je negativan trgovinski saldo u razmjeni s inozemstvom od tri milijarde i 971 milion KM", javlja BHRT. 

Ponovno se najviše izvozilo u Europsku uniju. 75 posto ili tri četvrtine našeg izvoza odnosi se na europsko tržište. Ali, i tu je zabilježen pad od sedam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najviše su podbacila naša dva ključna izvozna sektora, elektro-metalska i drvna industrija.

"Mi smo u ovim sektorima većinom naslonjeni na izvoz u EU i uvjeti koji se događaju u zemljama gdje izvozimo su zapravo i diktirali situaciju kada je u pitanju izvoz ova dva artikla. Stoga smo i podbacili", kaže potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.

Na pad izvoza utjecalo je, kažu ekonomisti, više faktora, ali glavni je usporavanje europskih ekonomija, prije svih Njemačke. Ne treba, poručuju, zanemariti ni rat u Ukrajini koji je ušao u treću godinu.

Također, vlasti u Bosni i Hercegovini nisu u proteklim mjesecima učinile ništa da ovaj negativni trend zaustave niti da ga barem malo uspore.