Bosna i Hercegovina još jednom je dobila upozorenje da mora u što skorije vrijeme usvojiti budžet institucija BiH. Bez budžeta nema novca iz Plana rasta, bez novca BiH ne može ispuniti svoje projekte i uslove za članstvo u evropsku porodicu. A do usvajanja budžeta vodi politički dogovor, kojeg opet nema. 

Koračamo ka drugoj polovini godine bez budžeta za tekuću godinu. Ne bi to bilo ništa čudno za Bosnu i Hercegovinu, da ovaj put razlog za neusvajanje najvažnijeg zakona nije višak novca. 

"Mi sada imamo preko 800 miliona KM na računima koji čekaju za upotrebu. To je novac od akciza, vezano za putarinu za izgradnju puteva i autoputeva, s druge strane tu su sredstva Elektroprenosa, sredstva od RAK-a, i to je ono što je apsurd BiH", naglašava ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić. 

Tamo gdje su pare, tamo su i problemi. No, novca ima, novac nije problem, problem je raspodjela. Jer svi bi htjeli više. Kako je kazao ministar Amidžić, na računu UIO je novac koji predugo stoji i koji bi trebao biti podijeljen i stavljen u upotrebu, stoga stav da budžet ne treba biti usvojen dok se ne podijeli višak novca. Vlasti iz RS traže da se novac od UIO dijeli na osnovu privremene odluke iz 2009. godine u omjeru 59 posto u korist Federacije, 39 posto u korist RS i dva posto u korist Brčko distrikta, što je za Federaciju sporno, kao i godinama unazad. Bez političkog dogovora o raspodjeli nema ni budžeta. 

"Nema osnovnog finasijskog dokumenta države, a pričaju o evropskom putu, o planu rasta, o sredstvima EU. BiH neće moći povlačiti ta sredstva dok vlast ne usvoji redovan godišnji budžet, a evo ušli smo u 6. mjesec, a nema ga ni u naznakama nacrta u Vijeću ministara BiH", kaže izaslanik u Klubu Bošnjaka u Domu naroda PSBiH Dženan Đonlagić. 

"Ne bi trebalo da postoje nikakvi preduslovi ili uslovljavanja bilo koga da bi se donio budžet. Ja mislim da budžet treba donijeti jučer i ne znam zašto to nismo uradili. Nemam odgovora", ističe predsjednik Naše stranke Edin Forto.

Odgovora nema ni za čelnike Evropske unije koji čekaju usvajanje budžeta BiH da bismo dobili novac iz Plana rasta. 

"Prije svega taj Zakon o proračunu institucija BiH, on je neophodan za donošenje i za funkcioniranje institucija BiH. A kao i uvjet za prve tranše za implementaciju Plana rasta. Ja se nadam i uvjerena sam da će politički predstavnici i nadležno ministarstvo, kao tehnički obrađivač prijedloga zakona, u što skorijem roku napraviti taj prijedlog zakona", navodi predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. 

Bez budžeta Bosna i Hercegovina nema osnovni instrument kako bi sredstva iz Plana rasta učinila operativnim, a to je nedopustivo, smatraju stručnjaci. 

"Gubimo jako puno, gubimo generalno, neovisno od Plana rasta, a posebno sa planom rasta, ja moram to reći. Posebno sa Planom rasta, iz prostog razloga, to je jedna poruka kako se odnosimo prema jednoj toliko vrijednoj i važnoj inicijativi za čitavu regiju, a posebno BiH. Posebno u kontekstu potreba BiH i oba entiteta, gdje su iskazali potrebu za vanjskim finasiranjem kako bi ugasili požare generalno u fiskalnom sektoru", stava je profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović. 

"Nevjerovatno je da se to pitanje budžeta institucija BiH do te mjere ispolitizovalo i da se politički predstavnici ne mogu usaglasiti i dogovoriti. To je neozbiljno", poručuje ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

I dok se čeka politički dogovor kojim će se usvojiti najvažniji finansijski dokument u državi i raspodijeliti višak novca, na čekanju je siguran opstanak pojedinih institucija u BiH, ali i novi projekti. Budžet je potreban i za provođenje lokalnih izbora, ali bi donio i važna kadrovska rješenja.