Završeni su izbori za Evropski parlament i očekivanja najvećeg broja analitičara su se pokazala tačnim. O tome šta i kako se mogu tumačiti ovakvi rezultati izbora za Hayat TV govorio je Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije koji je na početku rekao da rezultati izbora i nisu preveliko iznenađenje:

"U osnovi nije bilo nekih velikih iznenanđenja ako gledamo EU kao jednu cjelinu, posebno u omjerima među sedam ključnih političkih grupacija u samom Parlamentu. Ipak, neke zemlje su se pokazale kao iznenađenje poput debakla pokreta „Renesansa“ francuskog predsjednika Macrona, SPD-a njemačkog kancelara Scholza, ili liberala u Belgiji ali to nije bitno uticalo na odnos snaga u samom parlamentu EU. Pokazalo se ono što smo mi već nekoliko puta govorili o tome kakav je karakter birača za parlament EU: radi se o egoističnim glasačima i oni ne žele glasati za neizvjesnost, radije će očuvati svoje trenutne, uglavnom lagodne pozicije i komformizam koji uživaju ne želeći išta rizikovati. Ta se procjena pokazala uglavno tačnom. Što se tiče gubitnika njih u ovom trenutku možemo vidjeti u liberalima tj. porazu Marconove stranke i zelenih iz Njemačke, ali je to nedovoljno da bi rekli da su se desile neke spektakularne promjene u sazivu EU parlamenta", analizira Bećirović rezultate upravo završenih izbora.


Podsjeća da je ideja EU nastala kao prevashodno mirovni projekat u kojem ona nije uvijek uspjela da odigra potrebnu ulogu sprječavanja ratnih sukoba ni na teritoriji bivše Jugoslavije ni rata u Ukrajini ni u Palestini.

"Naravno, treba podsjetiti gledaoce da će puno zavisiti i od ishoda američkih izbora, tj od toga ko će biti u Bijeloj kući, a ovi rezultati izbora za EU parlamnet su kombinacija nekih zajedničkih okolnosti prije svega spomenutih ratova, ali i pojedinačnih specifičnosti u svakoj od država", kaže Bećirović dodajući da sam prostor EU još uvijek zaposjedaju drugo i trećerazredni političari iz pojedinačnih zemalja dok najbolji ostaju u matičnim zemljama.

"Zbog toga imate da ovi kompetentniji političari žele da se odluke donose u Berlinu, Parizu ili npr. Rimu što onda institucije EU čini transmisijom njihove volje, pa tako i EU parlement, koji je jedina direktna demokratska institucija, nema onu snagu i ulogu koju imaju nacionalni parlamenti", napominje Bećirović najavljujući i mogući pravac daljnjih reformi unutar same EU.

O ulozi izbora za američkog predsjednika za buduće funkcioniranje EU kao njenog ključnog političkog i sigurnosnog partnera, ulozi rata u Ukrajini po integracije ovog regiona u EU, te izvjesnom novom valu euroskepticizma u samoj EU i drugim važnim napomenama i okolnostima koje mogu uticati na EU u sljedećih pet godina pogledajte do kraja ovog razgovora.