Hrvatska ekonomija, premda osjetno kasnije nego mnoge druge zemlje, počinje osjećati slabljenje potražnje na najvećem europskom tržištu. U prva tri mjeseca prema podacima DZS-a, hrvatske tvrtke izvezle su u Njemačku ukupno 702 miliona eura vrijednih roba, što je u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje za 2,2% slabiji rezultat. Hrvatska se, ukupno gledajući izvoznu statistiku, uklapa i u trend prisutan na razini cijele EU, da trgovina između samih članica slabi, a porast se ostvaruje na tzv. trećim tržištima.

Prepolovljeni i plin i struja

Najnoviji detaljniji podaci DZS-a pokazuju tako da izvoz i dalje nastavlja snažno rasti u BiH, koja je već u februaru po vrijednosti realiziranih poslova preskočila treće hrvatsko izvozno tržište Sloveniju (u koju pak nastavlja slabiti izvoz), a vrijednost izvoza u BiH sve se više približava brojkama koje se ostvaruje na drugom najvažnijem tržištu Italije. U BiH je, naime, s porastom od više od 22% izvoz prešao 653 miliona eura, dok je na talijansko tržište plasirano roba u vrijednosti 682 miliona eura.

Ukupno je u prvom kvartalu iz Hrvatske izvezeno roba vrijednih 5,58 milijardi eura (gotovo 5-postotni pad), dok je izvoz u EU bio nešto manji od 3,71 milijardi i podbacio je za 9%. Preliminarni podaci koje državni statističari daju za prva četiri mjeseca ukazuju da se taj trend slabljenja izvoza u EU nastavlja, iako nešto blažim stopama. Od ukupno 7,57 milijardi eura u prva četiri mjeseca u članice EU, izvezeno je roba vrijednih 5 milijardi, što je gotovo 5% manje nego lani, ali je snažniji rast izvoza izvan EU (gotovo 8%) ublažio ukupan pad izvoza, na 1,2%.

Osim BiH značajniji rast izvan EU Hrvatska bilježi u prva tri mjeseca još i u SAD-u (30%). Među zemljama koje su važniji kupci hrvatskih proizvoda, slabljenje izvoza roba nastavlja se u Mađarskoj i Srbiji, dok se od tržišta na kojem je posljednjih godina bilježen vidljiv rast, izvozni pad uočava najviše u Turskoj, gotovo je prepolovljen (na 56 miliona eura), te Švicarskoj, a nastavlja se pad na japanskom tržištu, gdje se izvozi tuna (na godišnjoj razini gotovo 61%). Ono što zabrinjava izvoznu poslovnu zajednicu u susjedstvu svakako su događanja u Njemačkoj i procjene slabašnog rasta BDP-a za 2024.