Advokati koji pred Državnim sudom po službenoj dužnosti brane optužene u predmetima ratnih zločina nisu već šest mjeseci primili nikakvu naknadu za svoj rad jer nije usvojen državni budžet. Zbog toga je u najmanje jednom predmetu traženo da se ročišta zakazuju sa što većim razmacima, a drugi advokati su upozorili da bi moglo doći do značajnijeg zastoja u suđenjima za ratne zločine, saznaje Detektor.

Advokatskim komorama u oba entiteta već su upućene inicijative o otkazivanju punomoći u predmetima ratnih zločina, potvrdio je za Detektor advokat Miodrag Stojanović.

- Situacija postaje vrlo ozbiljna i te inicijative o otkazivanju punomoći sve su izglednije, jer ne mogu advokati o svom trošku već šest mjeseci raditi pred Sudom BiH. To bi moglo imati nesagledive posljedice u predmetima ratnih zločina - pojašnjava on.

Dodaje da su među advokatima i oni koji su cijeli svoj profesionalni angažman podredili Sudu BiH i koji žive i rade isključivo od primanja kojih nemaju od decembra prošle godine.

- Ne vidim da sudije i tužioci ne primaju plate. Isto tako, onaj ko nas imenuje za odbrane po službenoj dužnosti, dužan je riješiti ovu situaciju - kaže Stojanović.

Državni sud je, prema riječima predsjednika Advokatske komore RS Dalibora Mrše, uputio komorama dopis u kojem se navodi da su pokušali pronaći rješenje za ovaj problem, ali da je kočnica ignorantski odnos politike.

- Jedan broj advokata više ne želi zastupati po službenoj dužnosti. Mi ćemo se na nivou obje komore odrediti šta i kako dalje, jer ova situacija ne vodi ničemu. Ovdje se politika direktno umiješala s ciljem destabilizacije pravosudnog sistema - kaže Mrša.

U Advokatskoj komori Federacije smatraju da bi najbolji odgovor na ignorantsku politiku bilo nepojavljivanje advokata u sudnici, ali trenutno je to krajnja opcija, jer klijenti nisu dužni da ispaštaju zbog ovih problema.

- Mi znamo da je Sud BiH svim silama pokušavao riješiti ovaj problem, tražeći i od Vijeća ministara i od ostalih nadležnih organa da se ovaj problem riješi. Problem je to što advokati po službenoj dužnosti nisu uvršteni u privremeni budžet kojim se finansiraju ostali u pravosuđu. U koordinaciji smo s kolegama iz RS-a i nadam se da će ovaj problem biti prevaziđen - kaže Tanja Hadžagić, predsjednica Upravnog odbora Komore Federacije.

Na jednom od nedavnih ročišta pred Sudom BiH, advokatica Tatjana Savić zatražila je da se zbog ovog problema suđenja zakazuju ne češće od jednom mjesečno.

Državni ministar pavde Davor Bunoza smatra da je problem već odavno alarmantan i da ga treba pod hitno riješiti. Kaže da je dobijao dopise od Suda BiH.

- Ministarstvo je upoznato sa ovim alarmantnim problemom, a problem je što mi nemamo zakona o proračunu koji bi ovo stanje regulisao. Ja sam od Vijeća ministara tražio da se pokuša iz rezervi platiti advokatima ova sredstva, ali nije postojala volja za tim. Iskreno se nadam da će ovo uskoro biti riješeno kako ne bi zapali u još veće probleme - kaže Bunoza.

Iz udruženja žrtava ogorčeni su na državnu vlast, te ionako spore sudske procese u predmetima ratnih zločina, koji traju čak i deceniju.

- Imamo suđenja za ratne zločine koja traju već devet godina a nisu ni blizu kraja - kaže Munevera Avdić, predsjednica Udruženja porodica šehida, zarobljenih i nestalih osoba u Kotor-Varoši.

- Stalno govorimo da predmete treba ubrzati, jer preživjele žrtve koje traže pravdu biološki nestaju. Umjesto da ih ubrzaju, oni dodatno odugovlače. Živimo u neizvjesnosti i lažima. I to neusvajanje budžeta koje je dovelo do problema s neplaćanjem advokatima po službenoj dužnosti, imamo osjećaj da to neko radi namjerno, samo kako bi se procesi ratnih zločina dodatno usporili. Kivni smo na sve institucije u ovoj državi - kaže Avdić.

Iz obje komore navode i da osim ovog postoji i problem niskih tarifa u postupcima ratnih zločina.

- O povećanju tarife razgovarali smo s entitetskim i državnim ministarstvima pravde i imali smo obećanja da će do toga doći. Mi u Advokatskoj komori RS nismo mijenjali tarife još od 2005. godine, a znamo koliko je od tada sve poskupjelo. Kako sada da očekujemo povećanje tarifa u predmetima ratnih zločina kada i ove trenutne poslove ne možemo naplatiti - kaže Mrša.

- To je jedina tarifa koju određuje Sud BiH, sve ostale su uređene zakonom - dodaje Hadžagić.

Odbrane ne mogu raditi besplatno i to je nedopustiv politički problem, koji politika mora i riješiti, smatra advokatica Senka Nožica i dodaje da je najviše pravosudno tijelo u BiH moralo naći rješenje za ovaj problem.

- Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine je, po meni, isto tako odgovorno za ovo. Oni su morali naći rješenje, jer ratni zločini su apsolutni prioritet u sudnicama Suda BiH, a samim tim i advokati moraju biti prioritet. Ukoliko branioci počnu otkazivati svoje punomoći, doći ćemo u situaciju dodatnog usporavanja i razvlačenja sudskih postupaka - objašnjava Nožica.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) su Detektoru potvrdili da su već dobili dopise od državnog Suda i Tužilaštva i da će pitanje biti u fokusu na narednim sjednicama, ali predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija nije optimističan da Vijeće može promijeniti situaciju.

- Dobili smo dopis od Suda da postoje zastoji u plaćanju, a o tome sam razgovarao i s glavnim tužiteljem Tužilaštva. Ovo će sigurno biti fokus na narednim sjednicama VSTV-a i mi ćemo se obratiti Vijeću ministara da se problem s budžetom i finansiranjem advokata što prije riješi. Međutim, ja nisam optimista da ćemo u tome uspjeti - kaže Lagumdžija.

Sam VSTV se zbog neusvajanja državnog budžeta također suočava s izazovima da finansira nove obaveze koje ima prema izmjenama Zakona o VSTV-u za provjeru imovine sudija i tužilaca.

Iz Suda BiH nisu odgovorili na upit Detektora.