U prostoru Brusa bezistana, depandansa Muzeja Sarajeva, u kojem se čuvaju artefakti od prethistorije do 20. stoljeća Sarajeva i njegove okoline, sinoć je održano prvo javno predavanje kao dio ciklusa „Naša baština“ koje Muzej Sarajeva pokreće s ciljem popularizacije historije grada u svjetlu novih znanstvenih i stručnih istraživanja.

Kako je saopćeno iz ovog muzeja, ovaj ciklus će tako obrađivati teme iz historije, arheologije, historije umjetnosti, arhitekture, pozorišta, filma, muzike, etnologije, antropologije, ali i drugih oblasti, a koje svojim sadržajem i tematikom obuhvataju kulturno – historijsko naslijeđe Sarajeva.

Na temu „Sarajevo i njegova okolina u prahistorijsko doba“, predavači su bili muzejski savjetnik Adnan Muftarević, voditelj arheološke zbirke (JU Muzej Sarajeva) i prof. dr. Adnan Kaljanac (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet u Sarajevu), a program je moderirao dr. Edin Veletovac, muzejski kustos. Na izuzetno zanimljiv način, u prostoru stalne postavke iz prahistorije u kojem se mogu vidjeti predmeti butmirske i glasinačke kulture, arheolozi Muftarević i Kaljanac publici su predočili nepoznate i interesantne detalje o urbanim naseljima i kulturi življenja stanovnika sarajevskog kraja kroz arheološke nalaze i rezultate istraživanja.

Muftarević je u svom predavanju izložio koji se to predmeti iz prahistorijskog razdoblja nalaze u Arheološkoj zbirci JU Muzej Sarajeva, te njihov historijat, prikazujući specifičnosti keramike koja je pronađena na arheološkim lokalitetima u Glasincu, Butmiru, Debelom Brdu. Atraktivnost njegovoga predavanja leži u prikazima figurina žene butmirske kulture kasnog neolita, oko 4800 g. p.n.e. , koje su posebno izrađene, sa urezanim linijama i naglašenim crtama na licu, što nije vidljivo u drugim europskim kulturama ovoga perioda.

Prof. dr. Kaljanac govorio je o počecima arheoloških iskopavanja u Sarajevu za vrijeme austro-ugarske vladavine, o prvom kongresu arheologa i antropologa 1894. godine koji je održan u Sarajevu, o otkrivanju butmirske i glasinačke kulture, ali i o entuzijastima poput Mehmeda Pliske koji je, ustvari, otkrio lokalitet Debelo brdo, predajući dr. Ćiri Truhelki pronađeni nakit, nakon kojega je Truhelka zajedno s Pliskom nastavio iskopavanja koja su dovela do izvanrednih otkrića.

Kaljanac je naglasio nebrigu za te lokalitete koji danas prepušteni zaboravu, i na njima se slobodno grade razne građevine, što nam dovoljno govori o potpuno nesavjesnom odnosu prema našoj baštini i kontinuitetu življenja na ovim prostorima preko sedam hiljada godina.

"Od Butmira je ostao samo voćnjak", istakao je Kaljanac.

"Ako biste danas željeli pokazati arheološke lokalitete sa ostacima butmirske kulture nekom, onda biste mu mogli pokazati samo hotele na Ilidži, studentske domove i druge zgrade i stabla jabuke čije će korijenje sigurno uništiti podnice kuće neolitskog naselja",  rekao je on.

Pitanje zaštite arheoloških lokaliteta je od krucijalne važnosti, a to se kod nas ne radi na adekvatan način čime bi se čuvala nalazišta nadasve kao mjesta koja treba popularizirati kroz kulturu sjećanja, turističke, uslužne i slične djelatnosti. U pozadini ove borbe za očuvanjem kulturnog blaga Sarajeva i BiH je i borba sa različitim interesnim grupama, a nadasve politikom i državom kao najvećim investitorom.

(BHRT)