Jedna od najbrže rastućih industrija u zadnjih nekoliko godina su, što ne iznenađuje, aplikacije za dostavu hrane.

Hrana je ključna ljudska potreba, a dostava hrane iz omiljenog restorana nikada nije bila lakša zahvaljujući aplikacijama koje povezuju brojne aktere u istu platformu. Digitalni trendovi dostave hrane vrlo su pozitivni i još uvijek imaju potencijal za nastavak rasta.

Širom svijeta ove su aplikacije za isporuku otvorile zanimljive mogućnosti za različite aktere. Počevši na samo nekoliko mjesta, poslije se šire, strateški skalirajući svoje operacije i dramatično povećavajući svoju gurpu korisnika. Restoranima je to otvorilo mogućnost da dopru do šire publike kroz više kanala, čime prodaju više. Za dostavno osoblje to je značilo povećan broj narudžbi.

Na kraju, za korisnike je ovo bio sjajan način da dođu do svoje omiljene hrane. Nakon SAD-a aplikacije su zavladale i Europom. Pixsell je izradio infografiku koja prikazuje iz kojih europskih država ljudi najviše naručuju hranu preko platformi za dostave.

Preko platformi za dostave najviše naručuju građani Nizozemske, njih 55 posto, slijede Norvežani, kojih je u 2023. godini putem platformi hranu naručivalo 54 posto. Zanimljivo je da je u Njemačkoj hranu putem platformi naručivalo tek 25 posto građana, a u Italiji 19 posto. Znatno manju u usporedbi s, recimo, Španijom (42 posto) ili Irskom (49 posto).

U Turskoj je hranu naručivalo 48 posto stanovnika. A šta je s BiH i susjedstvom?

U Republici Hrvatskoj je, prema infografici, putem platformi hranu naručivalo 22 posto građana, gotovo isto kao u Bosni i Hercegovini, gdje je hranu naručivalo 21 posto građana. Znatno više nego u Srbiji, gdje je hranu naručivalo tek 8 posto građana, ali znatno manje nego u Crnoj Gori, gdje je hranu naručivalo 38 posto građana.

U nedostatku vremena građani BiH sve više pribjegavaju naručivanju putem aplikacija za brzu dostavu, i to ne samo iz restorana nego i iz supermarketa i specijaliziranih prodavaonica.

Online naručivanje i dostava obroka povećali su se u posljednje tri-četiri godine u Bosni i Hercegovini. Vrijednost prihoda od prodaje porasla je početkom pandemije, što je rezultat povećane potražnje potrošača te sposobnosti i potrebe restorana da se prilagode kako bi ostali u poslovanju.

(Vijesti.ba)