Visoki zvaničnici izraelske vlade ovoga su utorka dali naslutiti da je Tel Aviv pripremio teren za formalni početak ofanzive u Libanu, gdje se planiraju obračunati sa šijitskom militantnom organizacijom Hezbollah iza koje izravno stoji Iran.

Scenarij je to kojeg su se svi pribojavali još od početka izraelskih operacija u Gazi, zato što bi se snage IDF-a time dovele u poziciju da se istovremeno bore na dva fronta, protiv dva različita neprijatelja.

Tinjajući sukob punih se osam mjeseci uspijevao zadržati u gabaritima prihvatljivih tenzija, zbog čega je postojala nada da će se onaj najcrnji scenarij uspjeti izbjeći.

No posljednjih je sedmica došlo do rapidnog pogoršanja situacije na izraelsko-libanonskoj granici i sve učestalijeg međusobnog granatiranja, dobrim dijelom vojnih baza IDF-a, čime je postalo jasno da će kad-tad doći do ozbiljnijeg incidenta koji bi mogao eskalirati u izravan sukob.

Raketni napad

Podsjetimo, Izrael se prošle sedmice susreo s najvećim raketnim napadom Hezbollaha, pri čemu su libanonske snage prvenstveno gađale vojna postrojenja IDF-a koja se nalaze duž granice. Prvobitna i glavna meta njihova napada bile su famozna Željezna kupola i infrastruktura koja je potrebna za njeno servisiranje. Napadu je prethodila izraelska akcija u kojoj je poginuo jedan od najviših komandanata Hezbollaha Hajj Abu Taleb.

Međutim, kap koja je prelila čašu bila je nedavna objava snimke koju su tokom višesatnog leta pograničnom zonom snimili neoboreni dronovi Hezbollaha. Video u trajanju od devet minuta prikazuje vojne zone IDF-a u blizini libanonske granice, ali i civilnu infrastrukturu te naseljene četvrti Haife na sjeveru zemlje, što je gradonačelnik Haife Yona Yahav opisao kao "psihološko teroriziranje ovdašnjeg stanovništva".

Hezbollah tvrdi da je ovo tek prva u nizu prijetećih snimki te upozorava Tel Aviv da tokom narednih dana može očekivati i nove pošiljke koje dokazuju kako su njegove snage "prodrle duboko, duboko u Izrael, i mimo same pogranične Haife".

Netanyahuova je vlada taj potez interpretirala kao izravnu prijetnju vlastitoj nacionalnoj sigurnosti, zbog čega je podebljala vojnu prisutnost na sjeveru te je mobilizirala sve zvaničnike da, mimo početkom sedmice raspuštenog ratnog kabineta, donesu plan i program eventualne ofanzive na drugom frontu.

Iranska tehnologija

Stručnjak za oružje Wim Zwijnenburg iz nizozemske organizacije PAC za CNN je analizirao snimke drona te tvrdi da je riječ o "iranskom modelu Qasaf-2k", što cijeloj priči daje još i ozbiljniju notu.

Ako do izravnoga sukoba dođe, to ne bi bilo prvi put da su te dvije susjedne zemlje zaratile. Posljednji put se oružjem na tom području zveckalo 2006., a rat je trajao 34 dana. Međutim, u trenutačnim okolnostima ionako destabiliziranog Bliskog istoka, novi sukob poslužio bi kao dodatno ulje na vatru, zbog čega je Bijela kuća Joea Bidena u regiju odlučila poslati svog izaslanika Amosa Hochteina, da pošto-poto pokuša pronaći diplomatsko rješenje kojim bi se spriječila nova katastrofa.

"Svim je stranama u interesu ovaj tinjajući sukob što je moguće prije privesti kraju", poručio je Bidenov izaslanik tokom službenog posjeta Bejrutu, prije kojeg se sastao s cijelim izraelskim državnim vrhom, pa čak i samim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

No uzalud, jer su pregovori navodno zapeli zato što Izrael od šijitskih militanata traži da udalje svoje snage od granice, na što Hezbollah ne pristaje dokle god traje rat u Gazi.

"Ako dođe do rata, Hezbollah će biti totalno uništen, a Libanon će pretrpjeti ozbiljne posljedice. Snage IDF-a vratit će sigurnost svim stanovnicima izraelske pogranične zone", poručio je na X-u Netanyahuov šef diplomacije Israel Katz.