Miro Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine Republike BiH i učesnik svih mirovnih sporazuma mišljenja je da je formula utvrđena Dejtonskim mirovnim sporazumom - dva entiteta i tri naroda prevaziđena ali da će BiH još dugo biti talac ovog sporazuma i Aneksa 4 (Ustava BiH).

Lazović je kazao da bošnjački narod ne mže opstati bez države BiH, a BiH ne može opstati ukoliko ne bude građanska.

"Presude Evropskog suda za ljudska prava su otvorile mogućnost da taj put ka Briselu bude što brži. Političke snage u dogovoru sa Beogradom i Zagrebom koče implementaciju tih presuda. Kada se pomene građanska država odmah se nailazi na otpor HNS-a ili kod Beograda da je to unitarna država da su Bošnjaci dominantan narod. Rješenje za građansku državu postoji u presudama ESLJP. Njihovom implementacijom bi se potisnula etnička politika, a na scenu bi došla afirmacija individualnih ljudskih prava", kazao je Lazović tokom panela "Bosna i Zapad: Implikacije presuda Evropskog suda za ljudska prava" održanog u četvrtak u Sarajevu.

Lazović je jasno potcrtao da etničke politike žele dalju podjelu države.

"Jedna multietnička država kao što je BiH ne bi smjela dozvoliti da etničke zajednice postanu i zasebne teritorijalne jedinice unutar BiH. Političke snage koje su i u poziciji i opoziciji trebaju da u narednih godinu dana izvrše pritisak i na američku administraciju i OHR da se što prije implementiraju presude", kaže Lazović.

Prema njegovom mišljenju nema dovoljno svijesti o značaju presuda suda u Strazburu ni unutar vladajućih političkih partija i onih koje sebe nazivaju građanskim partijama.

“Imam neke zapisane izjave od nekih lidera trojke koji kažu da je građanska država iluzija, ona se neće ostvariti za našeg života. Sa takvim izjavama, evo lider NIP-a faktički puše u jedra HNS-a i Dodika koji ne žele implementaciju tih presuda. Ja sam ubijeđen da te presude eliminišu sve negativnosti koje su sada prisutne na političkoj sceni i da ubrzavaju put ka EU".

On smatra da je BiH potrebna jaka politička struktura koja će vući zemlju naprijed, ali da ne vidi to ujedinjenje.

“Moje iskustvo govori da bez aktivnog uključenja američke administracije u sve procese, ovdje se neće moći ništa brzo pokrenuti. I oni su svjesni da se Dejtonski mirovni sporazum mora mijenjati da je on sebe nadživio. Prioritet je mijenjati Ustav, a može se mijenjati sa implementacijom presuda ESLJP-a. S njima se brišu sve diskriminacije i etničke podjele", navodi.

Lazović je mišljenja da je došlo vrijeme da se razmišlja o drugom konceptu unutar BiH.

“Sjećam se u Ohaju 1995. godine u finišu pregovora sa gospodinom Holbrukom smo imali razgovor i upozorili ga da to ne može biti trajno rješenje za BiH, a on je rekao da ćemo najmanje 10 godina morati živjeti sa ovim Ustavom. Mi već živimo 30 godina s ovim Ustavom i davno je bilo vrijeme da se on mijenja. Zadnjih 10-15 godina imamo sukob Rs sa državom BiH. Mislim da je došlo vrijeme da se taj sukob definitivno riješi na način da neko u toj utakmici mora biti poražen. A ja sam ubijeđen da će Rs biti poražena. Dodik kaže da je Dejton propao, ja se slažem. Ali to ne znači da je propala država BiH, propala je njena entitetska podjela. Mora se razmišljati o drugačijoj organiazciji BiH. Treba se vratiti osnovnim premisama Vašingtonskog sporazuma kada su nam stranci rekli da će cijela država biti federacija kantona, bez entiteta", prisjetio se Lazović.

On je podsjetio na izjavu generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga kada je boravio u Sarajevu da sa ovakvim Ustavom BiH ne može postati članica NATO-a.

"Treba otvoriti pitanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Aneksa 4 jer ova formula dva entiteta tri naroda nije formula za budućnost BiH", zaključio je Lazović.