Da li radnici firmi koje su pod američkim sankcijama imaju pravo da otvaraju račune i podižu kredit? Ako ne mogu, gdje to piše u zakonu? Ima li banka pravo da zatvori račun firmi sa američke crne liste i po kom osnovu? Na ova pitanja ATV-a, barem do zaključenja ovog priloga, šute u Addiko, NLB, UniCredit i drugim bankama. Pojedini bankari bi izgleda da uskrate osnovna ljudska prava. Kada su otvarali poslovnice u RS, imali su drugačija obećanja, prenosi Alternativna TV.

"Poslije pritiska na naše domaće kompanije, na blokiranje računa našeg radno aktivnog stanovništva na temu u nizu dolaze i banke i njihove aktivnosti. Nije tako davno bilo kada su strane banke došle na naše prostore a misija tih banaka bila je podrška proizvodnji i stanovništvu koje živi na ovim prostorima. Danas vidimo da je njihova misija bila maksimiziranje profita a minimiziranje rizika“, kaže ekonomista Srđan Lalić.

Banke, kažu ekonomisti, mogu da daju kredite, ali ne žele. Stručnjaci podsjećaju i da su sve veće provizije u bankama, a jedini cilj im je profit. Strahuju i od izlaska iz SWIFT sistema. 

"Ako želite da imate bilo kakvu vrstu inostranih plaćanja i konekcije sa svijetom morate da budete u tom svijetu. Ako vas neko isključi iz tog sistema vi više nećete biti banka koja može da obavlja inoplatni promet i onda bi se sveli na obavljanje unutrašnjeg platnog prometa. Za većinu banaka to nije finansijski isplativo i to je nešto za institucije kojima je suština finansije i kapital za njih je to iskuljčujući faktor i oni će bježati koliko god budu mogli da ne budu pod takvom vrstom sankcija“, kaže ekonomista Bojan Lučić.

Banke smo pitali i da li su dobijali instrukcije iz Američke ambasade ili konzulata u Banja Luci. Ni na ovo pitanje odgovor nije stigao. Stigla su zato upozorenja stručnjaka, da zbog ovakvog ponašanja nastaje jedan negativan trend među stanovništvom.