Savjetodavni komitet Vijeća Evrope za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina (FCNM) objavio je peto mišljenje u kojem navodi da bh. društvo ostaje duboko podijeljeno po etničkim linijama, s podjelama i otvorenim političkim i "retoričkim neprijateljstvom između tri konstitutivna naroda (Bošnjaka, Srba i Hrvata), što i dalje obilježava društveni diskurs". 

"Posljednjih godina ta situacija postala je još krhkija, a rizik od sukoba se povećao. Sve veće neprijateljstvo između entiteta u zemlji, koje se na brojne načine ispoljilo u 2023, blokira normalno vođenje poslova u zemlji, nauštrb ukupnog napretka zemlje u cjelini, uključujući nacionalne manjine, čija udruženja nisu primila državna sredstva od 2020. godine jer državne vlasti nisu usvojile budžet", piše u izvještaju. 

Nadalje se navodi da su osobe koje pripadaju nacionalnim manjinama i dalje diskriminirane u pristupu političkim funkcijama i u političkom učešću općenito, pri čemu se ne provode ključne presude Evropskog suda za ljudska prava, neke još od 2009. kao ni novije presude. 

"Ta situacija je stvorila klimu u kojoj su ljudi u Bosni i Hercegovini cinični i nemaju povjerenja u demokratiju i vladavinu prava, a posebno u institucije vlasti na svim nivoima, a jedan od razloga je i to što se sudske presude ne provode. Bosna i Hercegovina je također dobila status kandidata za Evropsku uniju u decembru 2022. godine, a rješavanje sistemske diskriminacije u pristupu političkim pravima jedan je od uvjeta za pristupanje", piše u izvještaju, prenosi Faktor.ba.  

Iseljavanje je prepoznato kao izazov s kojim se suočava Bosna i Hercegovina jer zemlju napušta sve više mladih – posebno onih u potrazi za poslom ili fakultetskim obrazovanjem. 

"Pojedinci i dalje zloupotrebljavaju pravo na samoidentificiranje kako bi pristupili izbornim mjestima, javnim pozicijama i socioekonomskim pravima rezervisanim za pripadnike nacionalnih manjina, a vlasti trebaju ispitati kako da urede tu situaciju.Od 2013. godine nije održan nijedan popis, a rezultati, iako objavljeni, kritikuju se kao nepouzdani. To znači da postoji nedostatak pouzdanih podataka čak i o broju pripadnika nacionalnih manjina jer su različiti predstavnici manjina podnijeli dokaze koji pokazuju da su pripadnici njihove grupe pogrešno prebrojani na posljednjem popisu.To zahtijeva obnovljene napore da se krene naprijed u razvoju novog popisa što je prije izvodljivo i da se ispitaju alternativne metode prikupljanja pouzdanih podataka", navodi se, između ostalog, u izvještaju. 

Savjetodavni komitet dao je i preporuke bh. vlastima.