Poduzetnik iz Livna Mate Rimac u srijedu će nakon nekoliko godina razvoja predstaviti svoj projekt robotaksija. Riječ je o autonomnim vozilima koja bi bez pomoći vozača trebala razvoziti putnike po zagrebačkim ulicama. Projekt je to za koji je dobio novac i od Evropske komisije, a njegova realizacija kasni, piše Dnevno.hr.

Međutim, s obzirom na to da će vozilo samo saobraćati ulicama, bez prisutnosti vozača, postavlja se pitanje ko će odgovarati ako ono prouzrokuje saobraćajnu nesreću. Državni seklretar Ministarstva mora, saobraćaja i infrastrukture, pokušao je to objasniti zastupnicima Sabora. On tvrdi da će odgovornost za uzrokovanje saobraćajnih nesreća u slučaju autonomnih vozila, izmjenama Zakona o cestovnom prometu, biti prebačena na vlasnika ili operatera vozila.

“Odgovornost je predviđena Zakonom o sigurnosti saobraćaja koji je u ingerenciji MUP-a. Osnovano je radno tijelo i, pretpostavka je, da će glavna odgovornost biti na vlasniku vozila ili na operateru koji njime upravlja”, rekao je Tomislav Mihotić predstavljajući izmjene zakona u kojima se po prvi put definira automatizirani cestovni prijevoz.

“Sistem autonomnih vozila uvodit će se u fazama. Najprije će se krenuti u Zagrebu, na određenim kratkim rutama, kako bi se vidjelo kako to funkcionira i sagledali svi rizici, a onda će se širiti dalje”, dodao je Mihotić.

Kvalificirani operatori

Oporba to nije dočekala s odobravanjem. Zastupnik HSLS-a Darko Klasić, koji je postavio pitanje odgovornosti za sudare autonomnih vozila, drži da softveri takvih vozila često ne mogu prepoznati situacije koje vozačima nisu nikakav problem. Smatra i da pojedine odredbe novog zakona nisu dorečene.

“U zakonu je definirano da djelatnost autonomnog cestovnog prijevoza putnika mora imati zaposlenog stručnog osposobljenog upravitelja prijevoza ili ugovor s istim. Ali, nije navedeno koje su to stručne osobe time obuhvaćene i koje su to njihove kvalifikacije”, rekao je Klasić, prenosi Forbes.

Marija Selak Raspudić smatra da bi o autonomnim vozilima trebalo provesti širu stručnu i javnu raspravu. “O ovom bi trebali imati ozbiljne javne rasprave, trebali bismo postaviti pitanje isplativosti ovakvih projekata, u kojim će gradovima on zaživjeti, je li riječ o dugoročnom hrvatskom izvoznom proizvodu ili o kratkoročnom projektu na određenim rutama u Zagrebu, koja je sigurnost takvih vozila”, redala je pitanja.

Liberalizacija tržišta

Anka Mrak Taritaš, pak, smatra da bi za autonomna vozila na hrvatskim cestama najprije trebalo zadovoljiti niz drugih preduvjeta.

“U Zagrebu su sinhronizovani semafori samo na zelenom valu. Potrebno je dati dovoljno vremena za probe sa sigurnosnim vozačima. Isto tako, dajte da iskustva koje su neke druge zemlje prošle, a prošle su i dobra i loša, ovdje ugradimo i o njima vodimo računa”, poručila je, dok je SDP-ova Boška Ban Vlahek predložila “formiranje radne grupe koja bi se bavile nadzorom i evaluacijom utjecaja automatiziranih sistema na cestovni saobraćaj”.

Izmjene Zakona o cestovnom saobraćaja donose još dosta novosti. Tako će svi taksisti morati na svojim vozilima istaknuti kartice s QR kodom koje su putnicima dokaz da taksist ima položene uvjete za posao koji obavlja, ali i valjanu vozačku dozvolu.

Uz to, uvodi se i liberalizacija unutrašnjeg javnog linijskog prijevoza. To znači da će prijevozničke usluge moći obavljati i drugi prijevoznici iz EU ili oni koji obavljaju međunarodni cestovni prijevoz.