Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 1. muharrem nove 1446. hidžretske godine nastupa u subotu, 6. jula, poslije akšam-namaza. Tim povodom će prije akšam namaza u Gazi Husrev-begovoj džamiji biti upriličen prigodni program.

Muslimanski kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara. Takav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra – preseljenje Muhammeda a.s. i njegovih ashaba iz Mekke u Medinu.

Muslimani čitavog svijeta, ummet Poslanika a.s., prisjeća se hidžre koja se dogodila 622. godine po Isau a.s. Tada je Božiji poslanik Muhammed bio prisiljen radi vjere sa svojim ashabima, prijateljima, napustiti svoj rodni grad Mekku i otići tamo gdje neće biti u opasnosti. Utočište je našao u gradu Medini u kojoj je ostao živjeti do svoje smrti.

Prema kazivanju sufija, hidžra je putovanje iz nečega prema nečemu, od postojanja do smrti, od smrti prema vječnom životu. Nije napuštanje niti bijeg, hidžra je uzdizanje i upotpunjenje – to je Allahova odredba i jedan neizbježni put koji mora proći sve što je stvoreno.

Muhammed a.s. je kazao “Muhadžir (onaj koji čini hidžru) je svaki onaj koji napusti sve ono što je Allah dž.š. zabranio”.
Po riječima glavnog imama Medžlisa IZ Jajce, Zehrudina Hadžića, promjena i pokret su dvije osnovne poruke hidžre. Hidžra u širem smislu znači promjenu i pokret i kao povijesni događaj u islamu, spram koje muslimani računaju kalendar, se ne odnosi na pojedinca, nego na kolektiv, narod i ummet.

S obzirom da je hidžra jedan od najvažnijih historijskih događaja za muslimane, u većini džemata diljem BiH danas će biti upriličen prigodan program, a u Sarajevu će centralni program biti održan u Gazi Husrev-begtovoj džamiji.