Kada se lideri  NATO-a sastanu u Washingtonu 9. jula, ključna tema bit će podrška Ukrajini i jačanje vojnog odvraćanja od Rusije. Kako se situacija na bojnom polju postepeno okreće u korist Moskve, fokus će biti na najneposrednijim zahtjevima Kijeva, zajedno s potrebom da Evropa poveća svoje izdatke za obranu, piše za Financial Times Aleksandar Gabuev, direktor Centra Carnegie za Rusiju i Euroaziju, piše Index.hr.

Putin nalazi nove, opasne načine za nametanje troškova Zapadu

Ali NATO treba raspravljati i o tome što Vladimir Putin pronalazi opasne nove načine kojima nameće troškove SAD-u i njegovim saveznicima, pri čemu postoji potencijal prelijevanja razornih efekata izvan ičije kontrole.

U trećoj godini rata protiv Ukrajine, koji Kremlj doživljava kao samo jednu nit u svom širem sukobu sa Zapadom, Putinu sve veći prioritet postaje nanošenje boli pristašama Kijeva. Putin, naime, želi natjerati NATO da sve više plaća uključenost u rat na strani Ukrajine - i kao odvraćanje i kao osvetu.

Najnovija odluka Bijele kuće da dopusti Kijevu korištenje zapadnog dalekometnog oružja za napade unutar same Rusije, izvan okupiranog ukrajinskog teritorija, kao i nedavni udari ukrajinskih bespilotnih letjelica na radare koji su dio ruskog sistema ranog upozoravanja na nuklearni napad, potiču Putina da djeluje drskije nego ikad.

Stvarni rizik upotrebe nuklearnog oružja je manji nego 2022., ali...

Od početka rata primarna briga Zapada bila je moguće korištenje nuklearnog oružja. Ne iznenađuje da Kremlj ponovno prijeti nuklearnom eskalacijom. Moskva je naredila vježbe taktičkim nuklearnim oružjem, a Putin javno govori o tome kako će rusku nuklearnu doktrinu učini ofanzivnijom.

Ipak, stvarni rizik od korištenja nuklearnog oružja manji je nego što je bio u jesen 2022., kad je Ukrajina ostvarila značajne uspjehe na bojnom polju. Situacija je na ratištu sad znatno povoljnija za Rusiju, pa je malo vjerovatno da će posegnuti za najmoćnijim instrumentom koji mu je na raspolaganju - onim koji je bolje čuvati kao konačno osiguranje od poraza.

Što sve Putin ima na raspolaganju?

Ali Putinu ne nedostaju ni drugi alati. Trenutačno je primarni instrument Moskve za eskalaciju upotreba projektila i dronova protiv ukrajinske energetske infrastrukture. Serija zračnih napada pojačana u proljeće već je uništila više od polovine ukrajinskih proizvodnih kapaciteta. Popravci nekih elektrana trajat će godinama.

S početkom zime velika će se naseljena središta suočiti s mogućnošću smrzavanja i nestanka struje. Putin ne namjerava samo zatvoriti vojne proizvodne pogone u Ukrajini već i otjerati milione novih izbjeglica prema Zapadu, vršeći pritisak na Evropu i pomažući političarima koji žele kraj uplitanju Zapada u rat.

Opasna kampanja sabotaže po Evropi

Tu je i ruska kampanja sabotaže po Evropi. Ruska obavještajna služba fokusirana je na industrijsku i logističku mrežu koja je ključna za proizvodnju i transport oružja u Ukrajinu.

U isto vrijeme Kremlj koristi zapadne mreže organiziranog kriminala za ubijanje izdajica i maltretiranje ruskih disidenata. To je samo vrhunac dugogodišnjih ruskih nastojanja da iskoriste podjele u zapadnim društvima. Sada, dok Kremlj posmatra gnjev mladih na Zapadu izazvan ratom u Gazi, vidi okruženje bogato metama.

Podjela vojne tehnologije protivnicima Zapada

Konačno, Rusija je spremna podijeliti svoje osjetljive vojne tehnologije s protivnicima Zapada. Nakon ranijeg slanja dizajna oružja Kini i Iranu, Putin je nedavno zacementirao odbrambeni pakt sa Sjevernom Korejom i mogao bi pomoći Pjongjangu da pojača svoj nuklearni i svemirski program.

Ranije je Putin razmišljao o potencijalnom transferu oružja bilo kojim snagama koje se suprotstavljaju Americi - poput Huta u Crvenom moru. Pristup Kremlja je namjerno nepromišljen, a Putin ga opisuje kao "milo za drago", kao odgovor na zapadne odredbe o naoružanju Kijeva. Problem je u tome što te radnje mogu stvoriti situacije koje su izvan kontrole Kremlja.

Kako bi trebao reagirati Zapad?

Odgovor NATO-a mora nadilaziti napore da se Ukrajini pruži veća protivzračna odbrana, koja će biti ograničena uskim grlima u proizvodnji i vlastitim potrebama saveza. Treba napraviti planove za pomoć Ukrajini tokom zime i pripremu za mogući val izbjeglica.

Uz ponovnu uspostavu vojnog odvraćanja, Zapad bi trebao pojačati svoje sposobnosti u kontraobavještajnoj i antiterorističkoj borbi, kao i borbi protiv organiziranog kriminala. Rusija, naime, pokušava spoj ta tri svijeta pretvoriti u oružje.

NATO treba vratiti kontrolu

U konačnici, NATO bi trebao vratiti kontrolu nad upravljanjem eskalacijom u ovom ratu. Treba iskreno razgovarati o granicama direktnog angažmana NATO-a i dogovoriti neke smjernice o tome kako o njima govoriti u javnosti.

Što više osjetljivih poteza trebalo bi držati daleko od očiju javnosti kako bi se izbjeglo pothranjivanje Putinove želje za odmazdom. Kanali za razgovore o smanjenju rizika s Moskvom trebaju ostati otvoreni.

Sukob između Rusije i Zapada postaje sve opasniji i nepredvidljiviji. Put do diplomatije još uvijek je zatvoren. Potrebno je odgovorno upravljanje rizicima, zaključuje autor.