Sve je počelo s frizerskim šegrtom. Djed Donalda Trumpa, rođen kao Friedrich Drumpf, stigao je na Manhattan iz Njemačke u dobi od 16 godina. Tog 19. oktobra 1885. prvi je put vidio luku New Yorka; bio je u izgradnji Kip slobode.

Putovao je deset dana iz Bremena na putničkom brodu SS Eider. Imao je kartu za treći razred; putovao je na otvorenom prostoru gdje su migranti bili zbijeni zajedno, zatvoreni u isto vrijeme, cijelo vrijeme, u prostoru bez toaleta i tuševa.

Drumpfovi su imali nešto zemlje u Kallstadtu, vinogradarskom gradu u Bavarskoj, ali kad je njegov otac umro, bankrotirali su kako bi platili medicinske dugove koje je uzrokovao njegov emfizem. Friedrich se potom izučio za brijača, ali u tom gradiću od nešto više od hiljadu stanovnika ni to nije bilo dovoljno za život. Tako je jednog dana spakirao ruksak i, ne rekavši majci, ukrcao se, prenosi Stav.ba.

Htio se pridružiti svojoj sestri Katherini, koja je prije njega otputovala u New York, te zajedno slati novac njegovoj porodici. Nije mu bilo lako probijati se u gradu u koji su imigranti svakodnevno slijetali. U potrazi za boljom srećom, Friedrich se pet godina kasnije odlučio preseliti u Seattle, gdje je, ukrcavši se na voz zlatne groznice, stekao malo bogatstvo s restoranom koji je nudio alkohol, hranu i "sobe za dame", eufemizam tog vremena za prostituciju.

Friedrich je u Seattleu postao američki državljanin, promijenio prezime u izgovorljivije, anglofono Frederick Trump, i prvi put glasao na predsjedničkim izborima 1892. U to je vrijeme proces naturalizacije bio jednostavan: sve što je bilo potrebno bilo je da podnositelj zahtjeva živi u zemlji sedam godina i da neko da iskaz kako bi potvrdio da je podnositelj zahtjeva imao “dobar karakter”.

S novcem je Trump prvi put nakon 15 godina otputovao u Kallstadt, gdje je upoznao Elizabeth Christ, 11 godina mlađu kćer susjeda. Vjenčali su se 1902. i nastanili u New Yorku, no Elizabethi je nedostajala Njemačka te su se 1904. vratili s namjerom da ostanu. Tada je saznao da je izgubio njemačko državljanstvo. Njemačke vlasti vjeruju da je njegov odlazak u SAD imao za cilj izbjegavanje obveznog vojnog roka. Njegovo preklinjanje nije bilo od koristi; morao se vratiti u New York 1905. godine. S novcem koji je skupio u Seattleu sada se trajno nastanio u New Yorku, Frederick je otvorio više objekata i hotela dok nije formirao malo carstvo. Počeo je kupovati zemlju i male posjede u Queensu, dijelu grada kojeg će se u slijedećim godinama urbanizirati i koji će biti sjeme budućeg porodičnog carstva nekretnina. Ali Frederik nije mogao mnogo napredovati. Prvo, zato što je tokom Prvog svjetskog rata morao biti diskretniji u svojim poslovima; to što je Nijemac navodilo je na sumnju. A onda, zbog njegove iznenadne smrti. Umro je kao žrtva epidemije gripe 1918. u dobi od 49 godina.

Tada je njegova supruga preuzela posao, u savezu sa svojim najstarijim sinom, Fredom Juniorom, ocem sadašnjeg kandidata za reizbor za predsjednika Sjedinjenih Država, Donalda Trumpa.

Fred je imao samo 13 godina kada je sa svojom majkom počeo voditi porodične restorane i imanja i koja je, prebrodivši Veliku depresiju, izgradila imperiju koju je četvrto od njenih petero djece kasnije naslijedilo i umnožilo. Upravo je Fred Junior uveo Donalda u svijet nekretnina i prenio mu instinkt za biznisom sažet u rečenici: "Pobjeda je sve, nema granica."