Ustavni sud Republike Srpske nedavno je odlučio da nema ništa sporno u tome što je Dragana Čavka, koja se do juče izjašnjavala kao Srpkinja, kao novopečena pripadnica bošnjačkog naroda postavljena u Upravni odbor RTRS.

Čavkino mijenjanje nacionalne pripadnosti kako bi ušla u UO RTRS, podsjećamo, proteklih mjeseci izazvalo je veliku buru u javnosti, a negodovanje tim povodom javno su iskazivali i pojedini političari iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.

Međutim, slučaj Dragane Čavke koja je donedavno na društvenim mrežama objavljivala kako slavi pravoslavni Vaskrs, a sada je Bošnjakinja, samo je posljednji u nizu primjera konvertitstva ovdašnjih političara koji su zarad funkcije spremni da promijene vjeru i naciju.

Tako je, na primjer, prije šest godine visoki funkcioner HDZ BiH, Goran Opsenica, preuzeo mandat u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH izjašnjavajući se kao Srbin, a prethodno je kao Hrvat obavljao dužnost ministra zdravlja, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Takođe, prije četiri godine, Elvis Živković, koji se ranije isto tako izjašnjavao kao Hrvat, dobio je mandat u Dom naroda Parlamenta FBiH zahvaljujući tome što je naprasno postao Srbin.

Zbog hroničnog nedostatka Srba u Federaciji BiH, inače, prilično je česta praksa da se kao pripadnici srpskog naroda, kako bi dobili fotelju u tamošnjim institucijama, počinju izjašnjavati autentični Bošnjaci i Hrvati.

Prije nekoliko godina veliku pažnju javnosti privukli su Haris Pleho i Rasim Smajić, poslanici u Skupštini Kantona Sarajevo, koji su se izjasnili kao Srbi kako bi prilikom formiranja Doma naroda Parlamenta FBiH bili izabrani u njegov sastav. Ognjen Janjić je na izborima 2014. godine dospio na listu Kluba Hrvata u Vijeću naroda Republike Srpske, iako se na lokalnim izborima dvije godine ranije izjašnjavao kao Srbin. Iste godine, Dejan Kurtinović se našao na listi Kluba iz reda ostalih za Vijeće naroda Republike Srpske, iako se na lokalnim izborima 2012. godine izjasnio kao pripadnik srpskog naroda.

U Republici Srpskoj još je “svjež” slučaj Nine Bukejlović, koja se na lokalnim izborima 2016. godine kao kandidat SDS za odbornika u Doboju izjasnila kao Srpkinja, da bi uoči opštih izbora 2018. godine postala Bošnjakinja.

Iako se po odredbama važećeg Izbornog zakona BiH nacionalnost može mijenjati svake četiri godine, pa tako sa pravne strane navedeni političari-konvertiti nisu učinili bilo šta protivzakonito, postavlja se pitanje moralnosti i etičnosti mijenjanja nacionalne pripadnosti samo iz razloga da se dobije određena funkcija ili namještenje u državnim institucijama, piše Srpskainfo.