Svijet
NAPETO NA ISTOKU: Američka vojska sa saveznicima izvodi "potpuni bojevi test" za zajedničku borbu na...
21. Apr. 20250
Paralelno s razvojem podmornica, mornarica je započela projektiranje dva velika površinska ratna broda – nosača zrakoplova USS Enterprise (CVN-65) i krstarice Long Beach
Svijet
14. Jul. 2024
0
Razvoj nuklearne tehnologije i raketnog oružja tokom 1950-ih godina doveo je do značajnih inovacija u američkoj ratnoj mornarici, koja je započela projektovanje i gradnju strateških plovila opremljenih novim pogonskim sistemima i oružjem. Nakon uspjeha prve nuklearne podmornice, Nautilus, prioritet je prebačen na gradnju podmornica naoružanih balističkim projektilima i jurišnih podmornica. SAD su novim oružjima na atomski pogon htjelie pokazati SSSR-u ko vodi glavnu riječ, zbog čega je i pokrenut cijeli projekt, piše Dnevno.hr.
Paralelno s razvojem podmornica, mornarica je započela projektovanje dva velika površinska ratna broda – nosača aviona USS Enterprise (CVN-65) i krstarice Long Beach. Oba projekta trebala su demonstrirati isplativost nuklearne tehnologije na površinskim brodovima. Međutim, mornarica je kasnije odlučila zadržati nuklearni pogon samo na nosačima zrakoplova, dok su krstarice prešle na klasični pogon s plinskim turbinama.
Američka mornarica u početku je razmatrala projektoranje i gradnju nove klase razarača ili fregata (DLGN) s nuklearnim pogonom i naprednim raketnim naoružanjem. Planiran je brod standardne istisnine od 7.800 tona, s praktički neograničenim dometom i modernim raketnim sistemima, bez topovskog naoružanja. Gradnja nove krstarice, prvotno nazvane USS Brooklyn, odobrena je 15. oktobra 1956., ali je naziv ubrzo promijenjen u Long Beach. Oznaka broda također je nekoliko puta mijenjana, da bi konačno postala CGN-9. Kobilica nove krstarice položena je 2. decembra 1957.
Primarna namjena krstarice Long Beach bila je testiranje nuklearnog pogona, vođenih protivzračnih i protivbrodski sistema te naprednih radarskih sistema. Osim toga, Long Beach je trebala osiguravati nosača aviona Enterprise, koji je također bio na nuklearni pogon. Krstarica Long Beach porinuta je 14. jula 1959., ali zbog novog pogona, naoružanja i elektroničke opreme, opremanje je potrajalo.
Prva ispitna vožnja nuklearnog pogona obavljena je 5. jula 1961., a brod je predan mornarici 9. septembra 1961. Nakon opsežnih testiranja, Long Beach je postala operativna te je krenula na svoju prvu zadaću – pokazivanje novog ponosa američke mornarice u njemačkoj luci Bremerhaven 15. januara 1962, prema Wikipediji.
Krstarica se vratila u matičnu luku 7. februara te je učestvovala u dodatnim provjerama i obuci posade duž Istočne obale i Kariba. Tokom vježbi u aprilu 1962., Long Beach je služila kao komandni brod admiralu Robertu H. Dennisonu, tadašnjem zapovjedniku Atlantske flote. Predsjednik John F. Kennedy posjetio je brod i naredio određene izmjene, zbog čega je Long Beach poslana na remont i nadogradnju u brodogradilište Philadelphia NSY.
Long Beach je učestvovala u operacijama “Peacekeeping Operations” u Mediteranu 1963., posjećujući luke u Italiji, Turskoj, Španjolskoj i Francuskoj. Tokom krstarenja, brod je testirao svoje mogućnosti na otvorenim morima. U maju 1964., formirana je prva udarna grupa brodova na nuklearni pogon, uključujući Enterprise i fregatu Bainbridge. Pod komandom komodora Bernarda M. Sterna, skupina je započela krstarenje oko svijeta (Operation Sea Orbit), demonstrirajući snagu američke mornarice.
Long Beach se 1966. premjestila u Pacifičku flotu i sudjelovala u borbenim operacijama uz obale Vijetnama. Tokom 1967., Long Beach je učestvovala u komemoraciji “Ironbottom Sound” i u borbenim operacijama u Vijetnamu. Povratak u SAD donio je dodatne vježbe i pripreme za nove zadaće u Vijetnamu.
Krstarica je tokom 1968. i 1969. učestvovala u intenzivnim borbenim operacijama, uključujući obaranje sjevernokorejskih MiG-ova i spašavanje američkih pilota. Nakon velikog remonta 1970. i 1971., Long Beach se vratila u Vijetnam, učestvujući u bitkama i spašavanju pilota. Kasnije, Long Beach je sudjelovala u operacijama u Perzijskom zaljevu i Operaciji Desert Storm 1991.
Long Beach je bila prvi površinski ratni brod na nuklearni pogon u historiji i dokazala je isplativost ugradnje takvog pogona. Nakon gotovo trideset godina službe, krstarica je povučena iz operativne upotrebe 2. jula 1994., a definitivno otpisana s popisa američke ratne mornarice 1. maja 1995. Krstarica Long Beach ostala je jedinstvena po svom dizajnu i operativnim mogućnostima, simbolizirajući tehnološki napredak američke mornarice.
Svijet
NAPETO NA ISTOKU: Američka vojska sa saveznicima izvodi "potpuni bojevi test" za zajedničku borbu na...
21. Apr. 20250
Svijet
TRUMP PODIGAO VOJSKU: Amerikanci rasporedili dodatne vojne snage u blizini...
02. Apr. 20250
Svijet
DIREKTAN POGODAK: Trump je najavio "pakao" - pogledajte kako Američka vojska uništava pobunjeničke ciljeve...
16. Mar. 20250
Svijet
PRECIZAN ZRAČNI NAPAD AMERIČKE VOJSKE: Ubijen zloglasni vođa i šef globalnih operacija...
15. Mar. 20250
Vijesti
MARINKO BOŽOVIĆ ZA „SB“: "Dodik će ostati sam u svojoj suludoj politici"
Prije 16 min0
Svijet
PROCURILE NOVE INFORMACIJE IZ DIPLUMATSKIH KRUGOVA: Nekoliko sati prije izraelskog napada na Iran, iz Sjedinjenih Država je upućen poziv Turskoj...
Prije 22 min0
Vijesti
ŠTA SE DEŠAVA NA SKUPŠTINI KS, ZASTUPNIK DEVIĆ: "Okerić krši sve moguće zakonom propisane odredbe"
Prije 33 min0
Ekonomija
FRAPANTNI PODACI SA TRŽIŠTA: Siva ekonomija u BiH guta milijarde maraka godišnje!
Prije 42 min0
Svijet
ZASTRAŠUJUĆI SNIMCI IZ IZRAELA: Tel Aviv gori, probijena "Željezna kupola", raste broj žrtava...
Prije 11h0
Svijet
STRAŠNA NOĆ U IZRAELU: Iranske rakete ne prestaju padati, direktnim pogotkom uništena velika naftna rafeinerija u Haifi... (VIDEO)
14. Jun. 20250
Svijet
STIŽU SNIMCI SA MJESTA UDARA: Pogledajte kako iranske rakete padaju na Tel Aviv (VIDEO)
13. Jun. 20250
Svijet
NOVI TALAS IRANSKIH NAPADA NA IZRAELSKE GRADOVE: Jutros je u direktnom udaru rakete u zgradu...
14. Jun. 20250
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.