Na većini azijskih berzi cijene dionica su danas pale, a blago je pala i vrijednost dolara prema korpi valuta, dok je cijena zlata dosegnula najvišu razinu u povijesti. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7:00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0.3 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Južnoj Koreji pale oko 0.3 posto. U Hong Kongu i Australiji porasle su, pak, između 0.1 i 1 posto.

Kineske su berze posljednjih dana pod pritiskom zbog sporijeg nego što se očekivalo oporavka tamošnje ekonomije, ali i zbog toga što su, nakon propalog pokušaja atentata na republikanskog kandidata za predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, porasli njegovi izgledi za pobjedu na predstojećim izborima.

Trumpova pobjeda mogla bi dovesti do novog trgovinskog sukoba između Bijele kuće i Pekinga, kao što je bio slučaj u njegovom prvom mandatu. Trump je jutros izazvao i oštar pad cijena dionica na burzi u Tajvanu jer je u intervjuu Bloomberg BusinessWeeku doveo u pitanje podršku SAD-a toj zemlji kazavši kako bi Tajvan trebao platiti za zaštitu SAD-a.

Nije jasno što je pod time mislio, no tržišta se plaše da će u slučaju pobjede na izborima Trump dodatno zaoštriti ionako oštru trgovinsku retoriku. Ostale berze u regiji prate, pak, jučerašnji rast Wall Streeta, pa su cijene dionica u Australiji dosegnule rekordne razine, a na Novom Zelandu najviše razine u dvije godine.

Ulagače su naime ohrabrili novi rekordi Dow Jones i S&P 500 indeksa. Jučer je, naime, Dow Jones skočio 1.85 posto, dok je S&P 500 porastao 0.64, a Nasdaq 0.20 posto. Novi rekordi ponajviše se zahvaljuju očekivanjima da će američka središnja banka u septembru smanjiti kamatne stope jer inflacijski pritisci popuštaju, dok se rast ekonomija usporava.

Očekuje se da će američka ekonomija izbjeći recesiju

To su pokazali i jučer objavljeni podaci o prometu u maloprodaji, koja je porasla, ali sporije nego prethodnih mjeseci. To je podržalo nadu da će američko gospodarstvo izbjeći recesiju unatoč visokim kamatnim stopama.

Nakon što su mjesecima snažno rasle cijene dionica tehnoloških kompanija, posljednjih dana njihov je rast usporen, a brže rastu cijene dionica onih sektora i kompanija koje bi mogle imati više koristi od smanjenja kamatnih stopa.

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104.26 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104.30 bodova.

Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 158.55 na 158.50 jena. Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1.0925 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1.0895 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0.13 posto, na 83.65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.12 posto, na 80.65 dolara.

Kako se očekuje smanjenje kamata u svijetu, posljednjih dana padaju prinosi na obveznice, a raste cijena zlata. Tako je jutros dosegnula najvišu razinu u povijesti - 2478 dolara po unci.

"To što zlato ove godine u različitim uvjetima pronalazi podršku vrijedi istaknuti. Nismo sigurni kako će se cijena kretati idućih mjeseci, no mogla bi se probiti iznad razine od 2500 dolara po unci", kaže Vivek Dhar, strateg u Commonwealth Bank of Australia.