Da je sladoled omiljena ledena poslastica bh. građana tokom cijele godine, potvrđuje i podatak da je za šest mjeseci na domaće tržište stiglo ovih proizvoda u vrijednosti od 26,9 miliona maraka, što je za pet miliona više u odnosu na isti periodu prošle godine.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u toku šest mjeseci ove godine uvezeno je 4,3 miliona kilograma sladoleda, u vrijednosti od 26,9 miliona, dok je u istom periodu lani stiglo 3,8 miliona kilograma vrijednog 21,9 miliona KM.

"Tokom ove godine najviše sladoleda je uvezeno iz Srbije, i to 1.805.364 kilograma u vrijednosti većoj od 10 miliona KM", navode iz UIO za "Nezavisne novine".

Nakon Srbije najviše sladoleda je u BiH stiglo iz Hrvatske, i to 1.678.830 kilograma vrijednosti 8.716,459KM, te slijedi uvoz iz Poljske, i to 201.031 kilograma u iznosu od 2.235.949 KM".

Dodali su da su u prošloj godini stanovnici BiH pojeli 6,5 miliona kilograma ledenih poslastica čija je vrijednost iznosila 37,6 miliona KM.

"Prošlogodišnji uvoz bio je mahom iz Hrvatske, Srbije, Poljske, Mađarske, Slovenije, Bugarske, Grčke i Francuske", kazali su u UIO BiH.

Podaci UIO BiH pokazuju da je BiH od januara do kraja juna ove godine u inostranstvo izvezla 233.817 kilograma sladoleda u vrijednosti od 1.133.487 KM

"Dok je prošle godine za šest mjeseci BiH izvezla 701 kilogram u vrijednosti od 16.881 KM", kazali su iz UIO.

Dragan Šepa, sekretar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije pri Privrednoj komori Srpske, kazao je da je na domaće tržište u ovoj godini uvezeno više sladoleda nego lani, a vrijednost je dodatno uvećana zbog viših cijena ovih proizvoda.

"Potražnja za ledenim poslasticama je sigurno veća. Osim toga, određeni marketi su krenuli da plasiraju sladolede koji se proizvode u inostranstvu kao svoju marku. S druge strane, domaća proizvodnja industrijskog sladoleda kod nas gotovo da ne postoji, jer se niko ne usuđuje da ulaže novac u pokretanje te proizvodnje zbog postrojenja koja nisu nimalo jeftina", kazao je Šepa za "Nezavisne novine".

Dodao je da u Srpskoj ima nekoliko zanatskih, odnosno poslastičarskih radnji koje proizvode ovu ledenu poslasticu, koju uglavnom prodaju u sklopu svojih lokala.

Ekonomista Milenko Stanić ističe za "Nezavisne novine" da su ključni faktor za potrošnju i potražnju sladoleda upravo vremenske prilike.

"Kako se povećava temperatura, stanovništvo više traži sladoled, više troši, pa samim tim dolazi do povećanja uvoza, ali i prodaje", kazao je Stanić i dodao da su cijene sladoleda kao i većine drugih proizvoda u porastu.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON iz Prijedora, kazala je da je ne čudi što je BiH ove godine uvezla više sladoleda.

"Ovo globalno zagrijavanje je odraz svega toga da se sladoled i u našoj zemlji koristi i u onim mjesecima u kojima kod nas nije bila praksa, tipa u martu. Rano je počela sezona sladoleda, tako da ne čudi povećanje uvoza", pojasnila je Marićeva za "Nezavisne novine".

Kako je rekla, sve više potrošača se žali na to što su količine sladoleda sve manje, a cijene sve više.

"To je postala naša realnost. Smanjena je čak i gramaža tradicionalnih sladoleda na kuglu, koji se kupuju na cesti. Kugle sladoleda su sve manje, a cijena je sve viša", zaključila je Marićeva.