Piše: Darko Omeragić

Bosna i Hercegovina je i dalje ovisna o ruskom gasu koji u našu zemlju dolazi iz samo jednog pravca. Svi pokušaji, pa i pritisci, upozorenja ili dobronamjerni savjeti zapadnih političara da je takvo stanje opasno po energetsku sigurnost naše zemlje zasad nisu naišli na adekvatan odgovor, niti je bilo šta konkretno urađeno na usvajanju zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji kako bi se ovaj projekat pomakao s mrtve tačke.

U međuvremenu je našu zemlju prije godinu i dva mjeseca posjetio predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev koji je održao sastanak s Predsjedništvom BiH na kojem se aktuelizirala priča stara 12 godina kada su tadašnji predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso i azerbejdžanski predsjednik potpisali sporazum o snabdijevanju Evropske unije azerbejdžanskim gasom.

Ova tema je postala još bitnija nakon što je Rusija u februaru 2022. godine izvršila invaziju na Ukrajinu, a Evropa rekla odlučno ne svim energetima koji dolaze iz Rusije. Aliyevu su se u aprilu prošle godine “bacali pod noge” političari s obje strane entitetske linije i “zaklinjali” mu se na predanost jačanja međudržavnih veza. Ali opet ništa, jer ne vidimo pomak. Na sastanku Alyeva s članovima Predsjedništva BiH se pričalo o izgradnji plinovoda.  

AKO SAMI NE SHVATIMO…

No, bh. političari takvi kakvi jesu u stanju su da zaborave šta je bilo jučer, a kamoli prije 12 mjeseci. Džaba im je Alyev nudio svoj gas, kao i svi pritisci Amerikanaca za Južnu plinsku interkonekciju. Ovu garnituru političara s obje strane entitetske linije ne može niko nagovoriti da počnu raditi u korist u građana. Možda tu i tamo poneke američke sankcije donesu rezultat, ali bi bilo puno bolje da sami shvate.

Predsjednik Azerbejdžana je prije dan-dva ponovo u prvi plan izbacio želju ove zemlje da plinom snabdijeva Evropu i to iznenađujućim pravcem – preko Ukrajine.

Aliyev je rekao da su se Ukrajina i Evropska unija obratile njegovoj državi sa željom da snabdijeva Evropu prirodnim plinom preko Ukrajine nakon što postojeći ugovor sa Rusijom istekne krajem godine. 

“Nastavljaju se razgovori sa vlastima u Ukrajini i EU, kao i sa Rusijom i čini se da su sve strane zainteresovane za nastavak snabdijevanja. Pomoći ćemo ako možemo”, rekao je azerbejdžanski čelnik na konferenciji za novinare.

Aliyev je istakao da će proizvodnja plina u njegovoj državi porasti zahvaljujući novim i postojećim projektima u Kaspijskom moru.

Azerbejdžan je, podsjetimo, 2022. godine potpisao memorandum o razumijevanju sa Evropskom komisijom sa namjerom da udvostruči svoj izvoz plina u Evropu na 20 milijardi kubnih metara do 2027. godine.

Azerbejdžanski gas do naše zemlje može doći preko dva pravca, a jedan od njih je Južna plinska interkonekcija. U tom slučaju bila bi potrebna saradnja naše zemlje s Albanijom, Crnom Gorom i Hrvatskom. No, tu je zapelo s formiranjem projektne kompanije IAP, ali i s Južnom interkonekcijom. Drugi pravac je realniji, a to je interkonekcija Bugarska-Srbija. Bugarska se već snabdijeva gasom iz Azerbejdžana i tu bi bilo potrebno samo da se taj gas preko Srbije transportuje do Zvornika.

Stručnjak za energetiku i bivši direktor BH-Gasa Almir Bečarević je na naše pitanje kako komentariše ideju o snabdijevanju Evrope azerbejdžanskim gasom preko ratom zahvaćene Ukrajine odgovorio podsjećanjem na jednu stariju izjavu Ilhama Aliyeva:

“Da bismo razumjeli predsjednika Azerbejdžana Aliyeva podsjetit ću na njegovu izjavu od prije nekoliko mjeseci: ‘Rezerve fosilnih goriva u zemlji su "dar bogova"’, rekao je Aliyev na skupu ministara u Berlinu i dodao je to "Božija pomoć za Evropu".

Almir Bečarević (Foto: Slobodna Bosna)

Isporuka gasa iz Azerbejdžana prema Evropi polako raste sa početnih 8 milijardi Sm3 2021. godine. Naredni target Azerbejdžana je isporuka 20 milijardi Sm3 gasa za Evropu. 

EU sada pregovara sa Azerbejdžanom da se umjesto ruskog gasa koji se još transportuje preko Ukrajine isti zamijeni gasom iz ove zemlje. Ugovor o transportu Gazpromovog gasa preko Ukrajine ističe zadnji dan ove godine. Pojedine zemlje EU još uvijek preuzimaju taj gas i u određenoj mjeri su u zavisnosti od tog gasa. Austrija i Slovačka će direktno biti pogođene obustavom transporta preko Ukrajine, a djelomično Slovenija, Češka, Italija i Mađarska”, kaže Bečarević, te pojašnjava:

BLOKADA CRNE GORE

“Istovremeno, Ukrajina je obustavila transport nafte Lukoila naftovodom prema Mađarskoj, čime je pokazala promjenu pristupa transportu ruske nafte ili gasa. Stoga, za očekivati je da ugovor o transportu gasa preko Ukrajine ne bude produžen i da još samo ostane transport gasa preko Turskog/ Balkanskog toka. Ukrajina preko svoje teritorije transportuje još samo 15 milijardi Sm3 od nekadašnjih gotovo 150 milijardi Sm3 ruskog gasa. EU je u zadnjem paketu sankcija ograničila i korištenje ruskog LNG, te se i iz ovoga vidi da azerbejdžanski gas ozbiljno može utjecati na snabdijevanje pojedinih zemalja EU gasom i to transportom preko Ukrajine. Ova ruta bi se koristila do izgradnje gasovoda IAP, južni gasni koridor, koji još uvijek blokira Crna Gora. 

Ovdje bih podsjetio i na posjetu predsjednika Aliyeva Predsjednistvu BiH kada je ponudio gas ne samo za BiH već i za Mađarsku, Srbiju, Bugarsku.”

I šta smo dobili od te posjete, pitamo Bečarevića…

“NIŠTA! EU na sve načine pokušava da diverzificira izvore snabdijevanja gasom i da iskoristi gasovode preko Ukrajine, a mi smo opet jedini "pametni" i samo gledamo i ništa ne radimo. Srbija je izgradila i pustila u probni rad gasni interkonektor sa Bugarskom za gas iz Azerbejdžana. 

BiH je u potpunosti ovisna o Turskom toku, a pravac snabdijevanja iz Ukrajine je stopiran raskidom ugovora o transportu sa FGSZ Mađarska i sa Transportgasom Srbija. Ruski gas u BiH dolazi na Zvornik i sve transportne kapacitete do Zvornika ugovara Gazprom. Kada Gazprom obustavi gas Turskim tokom, održavanje gasovoda, gas dobijamo iz skladišta gasa iz Srbije. 

Na kraju, Azerbejdžan se bori za prisustvo njegovog gasa na tržištu EU, a EU želi taj gas jer ruski gas nosi sa sobom ono što znači finansiranje rata. Mi ćemo, kako stvari stoje, do kraja finansirati ono čega EU želi da se oslobodi”; zaključuje naš sagovornik.

Nama jedino ostaje nada će radna grupa Vlade FBiH konačno dati odgovor na pitanje šta je sa zakonom o Južnoj plinskoj interkonekciji, kada će biti usvojen i da li će uskoro BH-Gas dobiti zeleno svjetlo za početak radova na ovom projektu.