Predsjednik bh. entiteta RS i čovjek sa američke crne liste Milorad Dodik pohvalno je danas govorio o zadnjim medijskim izvještajima Deutsche Welle o Bosni i Hercegovini.

"O BiH i radikalizaciji muslimana ovih dana je pisao i Deutsche Welle. To je goruće pitanje, ali u BiH nijedan Bošnjak ne želi ili ne smije da govori o tome. Ako zatvorimo oči pred istinom, problemi mogu postati samo gori, zato pozivam sve bošnjačke predstavnike da počnemo rješavati ozbiljne izazove koje imamo i da prestanu sa stalnim optužbama i lažima na račun Srbije. Dok se oni bave sprečavanjem angažovanja helikoptera Srbije da pomognu i Srbima i Bošnjacima, radikalizam sve više uzima maha i to upravo zahvaljujući njihovom ponašanju i huškačkoj politici, koja je plodno tlo za rast ekstremističkih pokreta", zaključio je Milorad Dodik.

Podsjetimo, uporedo sa dolaskom njemačkog kancelara Olafa Scholza u Beograd, na potpisivanje memoranduma o litijumu sa Aleksandrom Vučićem, u javnom servisu kojeg finansiraju građani Njemačke, Deutsche Welleu pojavio se tekst o radikalizaciji muslimana na zapadnom Balkanu?

Tekst se bazira na analizi Karstena Dümmela za Zakladu Konrad Adenauer (KAS). Dümmel je inače bio voditelj KAS-ovog ureda u Sarajevu od 2014. do 2018. godine.

Tekst kojeg danas hvali Dodik, obiluje nebulozama na kojima bi Deutsche Welleu pozavidjeli i opskurni Vučićevi tabloidi. Tezom o navodnoj radikalizaciji islama u Bosni i Hercegovini, već godinama se pokušava prikazati kako se na području bivše Jugoslavije vodio rat da bi se iskorijenio radikalni islam. Ipak, niti jednog mudžahedina nije bilo u Banja Luci i Prijedoru 1992. godine, ali su tamošnji Bošnjaci masovno ubijani i protjerivani. Radikalnih Bošnjaka nije bilo niti u Ljubuškom ili u zapadnom dijelu Mostara 1993. godine, ali su zvjerski ubijani i bacani u masovne grobnice, ili ako su imali sreće protjerani. Na svim navedenim prostorima su uklonjeni i svi tragovi njihovog vjekovnog postojanja.

Pitanje je - je li se Njemačka tekstom DW-a i analizom svog sarajevskog špijuna, pridružuje kampanji koja je poznata bosanskohercegovačkoj javnosti? Godinama unazad vode je radikalni srpski i hrvatski krugovi, s ciljem promjene karaktera agresije na BiH, ali i s pretenzijom na teritorij Bosne i Hercegovine, s istim planom i istim žarom kojeg je imao tandem Milošević – Tuđman.

Kada srpske i hrvatske nacionalističke politike kritikuju radikalne tendencije kod Bošnjaka jasno je da to čine s namjerom i željom da takve politike i tendencije prevladaju kod Bošnjaka, jer samo takve politike sutra mogu biti saveznik u podjeli BiH. No imaju jedan problem, BiH i Bošnjaci nisu takvi, iako im je ono što su preživjeli 90-tih možda dalo dobar razlog da takvi postanu. Ali, nisu niti naivni i slabi kakvi su bili, pa ih više ne mogu zavarati ni razni adenaueri, koji su svoje problem sa drugim narodima rješavali konclogorima i gasnim komorama.

(Vijesti.ba)