Prije samo nedjelju dana, izgledalo je kao da je povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću poslije novembarskih izbora sasvim siguran. Ali, pošto je američki predsjednik Joe Biden u nedjelju najavio da se neće kandidovati za reizbor i da umjesto toga podržava 59-godišnju potpredsjednicu Kamalu Harris, trka je ponovo postala uzbudljiva.

Harris bi mogla da unese novi zamah u izbornu kampanju i bude imenovana za zvaničnu kandidatkinju na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Čikagu u avgustu. Nakon Bidenovog povlačenja, zabilježen je ogroman porast donacija za kampanju: više od 81 milion dolara (oko 74 miliona eura) samo u prva 24 sata.

Pored birača, donatora i političara, i ljudi iz svijeta biznisa pomno prate razvoj događaja i pitaju se šta bi predsjednica Harris mogla da znači za njihov posao. Neizvjesnost je nešto što kompanije ne vole. Bidenovo povlačenje je eliminisalo neke od neizvjesnosti, ali ne sve.

'Amerika na prvom mjestu' i demokrate

Poslije Bidenove odluke da se povuče, barem je izvjesno da će u SAD sljedeće godine na vlast doći druga osoba. Međutim, teže je odrediti kako bi se ekonomska politika predsjednice Harris razlikovala od Bidenove.

„Harris je tendencijelno progresivnija od Bidena, ali ne mislim da bi se ona mnogo razlikovala po ekonomskim pitanjima", rekao je Den Malinson, profesor na Pensilvanijskom državnom univerzitetu u Harisburgu. „Oboje su naklonjeni radnicima. Oboje podržavaju proširenje roditeljskog odsustva. Oboje podržavaju mjere kao što su (zdravstveno osiguranje – napomena urednika) Medicaid, Medicare i Social Security."

Za preduzetnike i menadžere, pitanje je u ovom trenutku manje o tome za šta se zalažu Kamala Harris i demokrate – uostalom, veliko odstupanje od prethodnih godina je malo vjerovatno. Mnogo ih više zanima pitanje koje Trumpove politike bi spriječila pobjeda Harrisove.

Jedan od najvećih Trumpovih ciljeva je obnavljanje njegove agende „Amerika na prvom mjestu”. Pored jačanja spoljnih granica i ograničavanja migracija, ovo uključuje i povećanje carina od deset odsto na svu robu koja se uvozi u SAD. Trump je čak najavio carinu od 60 odsto na uvoz iz Kine.

Nakon što je preuzeo dužnost 2021. godine, Biden je zadržao mnoge carine koje je uveo njegov prethodnik Trump i čak je dodao još trgovinskih barijera. Međutim, one su ograničene na određene industrije, navodi DW.

Trumpovo planirano sveobuhvatno povećanje carina na svu robu iz svih zemalja, s druge strane, ograničilo bi konkurenciju i podiglo cijene za američke građane. Rezultat bi bio nastavak inflacije i visokih kamatnih stopa.

Ta perspektiva - i strah od globalnog trgovinskog spora - naveli su neke korporativne rukovodioce da razmišljaju o tome kako će voditi svoje poslovanje ako Trump pobijedi na izborima i sprovede svoje planove. Ove kompanije – a takođe i one u Kini – sada će odahnuti. Ako Harris bude nominovana za predsjedničkog kandidata, kako se očekuje, to bi trebalo da da novi podsticaj demokratama.

Akcije, dolari, kriptovalute

Međutim, neke američke industrije neće biti oduševljene boljim izgledima demokrata za pobjedu. To uključuje tradicionalnu automobilsku industriju, energetski sektor i kriptovalute. Imaju stalno mjesto u zvaničnom izbornom programu republikanaca i nadaju se da će Trump dati podsticaj njihovom poslovanju.

A izborni program obećava deregulaciju industrije fosilnih goriva i najavljuje da će republikanci „okončati protivzakoniti i neamerički udar demokrata na kriptovalute i usprotiviti se stvaranju digitalne valute centralne banke".

Na berzama se sada kalkuliše o političkim scenarijima i vjerovatnoći većeg prinosa. Proizvođači obnovljive energije i proizvođači električnih vozila vjerovatno se nadaju pobjedi Harrisove.

Međutim, do velikih političkih promjena će se čekati još mjesecima i trenutno su samo teoretske. Evropske berze su zatvorile u plusu dan nakon Bidenovog povlačenja, kao i berze na Volstritu.

Kako bi izgledala ekonomska politika Harirsove?

Kamala Harris je do sada malo govorila o ekonomiji i njenoj ekonomskoj agendi. Međutim, nešto se može izvući iz njenog vremena kada je bila kalifornijska tužiteljka, državna tužiteljka, senatorka i danas potpredsjednica SAD.

Kao državna tužiteljka, razbila je naftne kompanije i banke. Kao potpredsjednica, podržala je Bidenove programe stimulisanja privrede. To uključuje ekspanziju zelene energije, „Američki plan spasavanja“ pokrenut nakon pandemije korone i „Zakon o smanjenju inflacije“. Takođe je podržala „Zakon o CHIPS-u i nauci“, kojim se izdvajaju milijarde za domaću proizvodnju poluprovodnika.

Harris se – kao i Biden – izjasnila protiv paušalnog uvođenja carina, ali suštinski ne odbacuje posebne carine protiv Kine.

Kamala Harris će morati da požuri da predstavi svoju ekonomsku viziju američkim biračima. Da li ona ima nove ideje ili će biti Biden 2.0 u ekonomiji?

"Jedan od izazova za Harris biće da pronađe svoje mjesto dok brani ono što je uradila administracija Biden -Harris. To važi i za ekonomiju", rekao je Malinson za DW.

Ako uspije da ubijedi dovoljan broj birača da može da smanji inflaciju i da stvori nova radna mjesta bez da ugrozi globalnu ekonomiju, možda će imati šansu da postane prva žena predsjednica Sjedinjenih Država.