Zabrana ulaska u Hrvatsku Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću je dosta „visoka mjera“ i za sada je dovoljna. Ciljana je prema ljudima koje u Hrvatskoj smatraju odgovornim za miješanje u njene unutrašnje stvari, a to je podsticanje srpskog nacionalizma i obnavljanje priča o Jasenovcu, jer na te priče se diže i ultra-desna Hrvatska – kazao je za Pobjedu  Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose, poručujući da Hrvatska nikada ne reaguje bez konsultacija sa Briselom i NATO. 

Ocijenio je da razlog za pomenutu mjeru nije samo Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, koju je usvojio crnogorski parlament, već i karakter sadašnje hrvatske vlade.

RECIPROCITET

"U Hrvatskoj više nije vlada sa kojom su Crnogorci navikli da rade, a pogotovo nijesu vlade sa kakvim je sarađivao Milo Đukanović kada je mogao da napravi neka privremena rješenja. Dakle, hrvatska vlada je sklona reciprocitetu, a političari u Crnoj Gori zaboravljaju da su puna rješenja sa Hrvatskom zapravo privremena. Ako se u Crnoj Gori nastavi sa takvom politikom u kojoj se vidi uticaj Rusije preko članova Vlade, pogotovu nakon rekonstrukcije, i pitanje granica je privremeno rješenje koje može da traje dugo, a može i da se ospori, što je Hrvatska već dva puta koristila", kazao je Janjić.

On problem vidi i u nekim odlukama sudova koje su političke, bez obzira na prethodno dokazane činjenice, kao što je „državni udar“ i slične stvari koje sada „moraju da imaju posljedice i na region“. Prema njegovoj ocjeni, hrvatski domovinski pokret želi da zaustavi odnose, pomjeri granicu i iscrta je po svojoj meri ili da barem ona bude otvoreno pitanje što zadire u regionalnu bezbjednost.

"To je argument regionalne bezbjednosti i to Crna Gora, bez obzira na to što je članica NATO, ne smije da zaboravi. Angažman Crne Gore u NATO je vrlo ograničen, a pomenute stvari koje radi crnogorska vlada su upravo suprotne politici NATO, kao i Rezolucija o Jasenovcu", navodi Janjić.

DISCIPLINOVANJE

Na pitanje koliko pomenute mjere koje su dobili crnogorski političari štete Crnoj Gori na njenom evropskom putu, Janjić je odgovorio da je Vlada Crne Gore na evropskom putu koliko i Vučićeva vlada.

"Otvaranje poglavlja je prošlo vrijeme koje je Crna Gora sama odbacila litijama i promjenom politike. Oni sada ne mogu na zaslugama prošlog vremena da budu država. U Crnoj Gori društvo postaje dinamično (puno stranih državljana, kompanija, turizam) ali institucije ne upravljaju svim tokovima novca. Crna Gora postaje rizična i to ne valja. Zato očekujem disciplinovanje Crne Gore kroz NATO, jer nema drugog kanala", kazao je Janjić.

Istakao je da političari u regionu vjeruju da im ne treba ni vozačka dozvola ako imaju poslanički imunitet. On podsjeća da Crna Gora ima novu generaciju političara koja mora da shvati da su na putu u EU potrebna djela, a ne političke priče.

"Napravite dva-tri dobra zakona i usvojite Rezoluciju o Jasenovcu koja sve to sruši. Spajić i Milatović treba da pročitaju Zakon o nacionalnim manjinama Crne Gore i da se ne igraju, jer Hrvatska uvijek ima mehanizam poglavlja 23 i 24 da te zaustave zbog politike kojom ti njih plašiš i obilježavaš manjinu - a to i jeste rezolucija o Jasenovcu", poručio je Janjić.

PROVOKACIJA

Kočnicu za dobre odnose predstavlja i „srpski svet“ koji Janjić karakteriše kao „paradržavno organizovanje srpskog etniciteta“ i problem je, kako kaže, što u tome učestvuju Vlada i njeni službenici.

"To bi trebalo da zabrine građane Srbije, Crne Gore i Republike Srpske. Za sada je to pitanje u Hrvatskoj stavljeno sa strane zahvaljujući činjenici da opozicija u Srbiji i Republici Srpskoj nije glasala za tu rezoluciju. Ipak, to je problem u nastanku. Radikalno desno orijentisani političari u Hrvatskoj to vide kao veliku Srbiju što će potezati kada dođu političke krize", ocjenjuje Janjić i ističe da će se reakcija Hrvatske na sadašnju situaciju vidjeti brzo kod zamjene ambasadora u regionu.

Janjić je kazao da Hrvatska nikada ne reaguje bez konsultacija sa Briselom i NATO, jer poštuje zajedničku spoljnu politiku, kao i da je Rezolucija o Jasenovcu čista provokacija.

Problem u odnosima ove dvije države, ali i regiona, vidi i u tome što Crna Gora nije adekvatno odgovorila na „veliko pranje novca i organizovani kriminal“. On podsjeća da su SAD veoma zainteresovane da svi oni koji su radili suprotno zakonima odgovaraju i kao primjer navodi da su SAD uvele sankcije Miloradu Dodiku, ali da se i pored toga svakoga dana otkrivaju nepravilnosti u trošenju zajedničkog novca u BiH.