U javnom prostoru u BiH ne govorimo tako mnogo, u posljednje vrijeme, o evropskom putu naše zemlje. Sezona je godišnjih odmora, preuranjena je kampanja za lokalne izbore, a evropske integracije kao da su na čekanju.

U seriji tekstova „Slobodna Bosna“ kontaktira sve institucije koje se bave evropskim integracijama kako bismo dobili odgovore na tome šta smo do sada uradili na putu ka EU otkako smo dobili zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o pristupu u martu 2024.

Sljedeća faza procesa pristupanja EU

Donosimo odgovore glasnogovornika Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini Ferdinanda Koeniga.

„U martu 2024. godine, Evropsko vijeće je dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Da bi Bosna i Hercegovina prešla u sljedeću fazu procesa pristupanja, mora pokazati rezultate u svim relevantnim tačkama iz preporuka Evropske komisije iz oktobra 2022. godine, a koje uključuju reforme kao što su usvajanje Zakona o sudovima i sadržajnog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU“, pojašnjava Koenig te dodaje:

„Nadalje, pregovori za pristupanje zahtijevaju da BiH govori jednim glasom što zahtijeva imenovanje glavnog pregovarača koji će predstavljati zemlju i predvoditi tim nepolitičkih stručnjaka“, dodaje Koenig.

BiH mora dosegnuti standarde EU u svih šest klastera

Prva Međuvladina konferencija (IGC) na kojoj će se formalno pokrenuti pregovori o pristupanju se može održati nakon što BiH ispuni ove neophodne uslove i Evropsko vijeće usvoji pregovarački okvir kojeg će pripremiti Evropska komisija.

To nam je bilo jasno i iz prethodnih odgovora institucija, no ipak zanimalo nas je pojašnjenje Delegacije EU o tome koji su prvi koraci ka otvaranju klastera br. 1.

„Pravna stečevina, odnosno EU acquis, je zajednički skup standarda i zakona koji podnositeljice zahtjeva za članstvo moraju usvojiti prije nego postanu punopravne članice Evropske unije.  U svrhu pregovora, taj skup je podijeljen u 33 poglavlja, a grupiran u šest klastera: temeljna pitanja; unutrašnje tržište; konkurentnost i inkluzivni rast; zelena agenda i održiva povezanost;  resursi, poljoprivreda i kohezija; te vanjski odnosi.  Nakon što je Evropsko vijeće  donijelo odluku da otvori pregovore, Komisija je pokrenula postupak kojim se pravna stečevina Evropske unije predstavlja organima vlasti Bosne i Hercegovine, uključujući poziv za održavanje sastanaka gdje bi se dali odgovori na eventualne nejasnoće.  Nakon toga će Bosna i Hercegovine predstaviti Komisiji svoje cjelodržavno usklađivanje sa pravnom stečevinom i planove kako da u potpunosti usvoji ta usklađivanja.

Klaster o 'temeljnim pitanjima' se otvara prvi, a zatvara posljednji.  Tiče se demokratije, vladavine prava, temeljnih sloboda i reforme javne uprave.  BiH mora dosegnuti standarde Evropske unije u svih šest klastera.  Što brže BiH bude radila na reformama, to će prije pristupiti Evropskoj uniji“, jasan je Koenig.

Vlasti propustile priliku za napredak

„Slobodnoj Bosni“ nedavno je glasnogovornica Evropske komisije Ana Hernandez-Pisonero potvrdila da će na jesen uskoro novi izvještaj.

„Sljedeći izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini će predstaviti detaljan pregled i analizu postignuća, kao i neophodne sljedeće korake“, rekao je Koenig za „SB“.

No zanimalo nas je šta da očekujemo od izvještaja, odnosno šta to nismo uradili pa gubimo potencijalno i novac iz Plana rasta, a i ne radimo ništa na putu ka EU.

„Nažalost, od dobijanja zelenog svjetla za otvaranje pregovora, vlasti u BiH nisu iskoristile priliku da naprave značajan napredak u ovim već zakašnjelim reformama.  Nadalje, a vezano za Plan rasta, Bosna i Hercegovina još uvijek nije dostavila konačnu Reformsku agendu Evropskoj komisiji.  Reformska agenda dogovorena sa Evropskom komisijom predstavlja preduslov za primanje prve bezuslovne tranše finansijskih sredstava prema Planu rasta za zapadni Balkan.  Reformska agenda prema Planu rasta bi trebala biti situacija u kojoj su sve strane na dobitku.  BiH će dobiti novac za provedbu reformi i projekata koji su potrebni za poticanje ekonomskog rasta, a donijet će korist svim građanima i pomoći napretku zemlje na evropskom putu“, pojasnio je Koenig.

Koenig je zatim i dodao kako su bosanskohercegovačke vlasti u ključnim momentima na evropskom putu pokazale da su u stanju usvojiti važne reforme u duhu dijaloga i kompromisa koji omogućava dalji napredak prema članstvu u Evropskoj uniji. 

„Ispunjavanje obaveza na putu ka Evropskoj uniji zahtijeva angažiranost i posvećenost, ali uz političku volju, napredak je moguć.

Pozivamo vlasti u BiH da usmjere pažnju na neophodne reforme i da bez odlaganja dostave Reformsku agendu za Planu rasta, a sve za dobrobit građana u zemlji“, poručio je Koenig.