Vladimir Putin možda pametuje zbog iznenadnog upada Ukrajine u rusku regiju Kursk ovog mjeseca, ali ovog vikenda vjerovatno će slaviti nove dobitke zapadnije - u Njemačkoj

Stranke koje su naklonjene Rusiji u trima istočnonjemačkim pokrajinama — Brandenburgu, Saskoj i Tiringiji — potencijalno bi mogle postići značajne dobitke na regionalnim izborima u septembru, od kojih su dvoje zakazani za nedjelju.

Proruska Alternativa za Njemačku (AfD) ima velike šanse završiti prva u sve tri države, a i nedavno osnovana ljevičarska Alijansa Sahra Wagenknecht (BSW) brzo raste. Zbog toga Moskva dobiva novu šansu stvoriti snažno uporište u širokom dijelu bivše Istočne Njemačke, kojom je Rusija desetljećima upravljala tokom Hladnog rata.

Ako se prognoze potvrde glasovima, rezultati će sigurno izazvati duboku tjeskobu u cijeloj Njemačkoj. Trijumf tih stranaka na izborima razotkrilo bi stupanj do kojeg su propali napori njemačkog političkog establišmenta da ublaži podjele istoka i zapada te uzdrmalo ionako klimavu tripartitnu koaliciju u Berlinu do temelja, analizira Politico.

'Nijemac u Kremlju'

Takvo što također bi značilo osobnu pobjedu za Putina. Naime ruski čelnik je osamdesetih godina u Dresdenu brusio zube kao KGB-ov špijun, a to ga je iskustvo ostavilo trajno fasciniranim svime što je njemačko. Biograf ga je čak jednom nazvao 'Nijemcem u Kremlju'.

Sve u svemu, očekuje se da će stranke naklonjene Moskvi, koje se nalaze na krajnjoj desnici i lijevom dijelu političkog spektra, osvojiti najmanje 50 posto glasova u tim regijama, prema posljednjim anketama. U Thüringenu se predviđa da će osvojiti čak 65 posto i da će AfD pritom završiti prvi s oko 30 posto glasova.

Iako nisu sve stranke tako otvoreno proruske kao AfD, zajednička su im dva narativa koja gura krajnja desnica: da NATO dijeli krivnju za rat u Ukrajini i da bi mirno rješenje bilo moguće samo da je Zapad kadar ozbiljno se baviti diplomatijom.

Glavne njemačke vladajuće stranke na nacionalnoj razini — Socijaldemokrati (SPD), Zeleni i Slobodni demokrati (FDP) — potisnute su u status također kandidiranih, s anketama koje predviđaju njihov kumulativni rezultat od oko 12 posto u Saskoj i Tiringiji, a 27 posto u Brandenburgu. Čak i kad se uključi najveća centristička snaga Njemačke, konzervativni Kršćanski demokrati (CDU), kombinirana anketa glavnih stranaka ne prelazi 50 posto.

Golem pad stranaka centra

To je izniman pad za centrističke stranke, one koje su oblikovale politički život istočne Njemačke od ujedinjenja. Početkom 1990-ih zapadnonjemačke establišmentske snage učinkovito su 'kolonizirale' Istok, šaljući svoje političke veterane da vode Sasku i druge države. Čak i danas više od 40 posto najviše političke klase u istočnim njemačkim državama dolazi sa zapada.

Brz uspon AfD-a i drugih populističkih stranaka na istoku sugerira da se izjalovio taj pristup. I Zeleni i FDP, najmanja od tri stranke u njemačkoj nacionalnoj koaliciji, suočavaju se s mogućnošću isključenja iz sva tri državna parlamenta. Da bi dobile mjesta, te stranke moraju osvojiti najmanje pet posto glasova.

'Demokratske stranke — SPD, CDU, pa čak i Zeleni — nikad se nisu uspjele etablirati na istoku na isti način na koji su to učinile na zapadu, što stranci poput AfD-a uvelike olakšava ulazak i to da iskoristi nestabilnije biračko tijelo', rekao je Johannes Kieß, sociolog sa Sveučilišta u Leipzigu.

Iako je ponovno ujedinjenje iz temelja transformiralo gospodarstvo bivše Istočne Njemačke, podižući životni standard na razinu nedokučivu u komunizmu, ogorčenje zbog de facto zapadnog preuzimanja zemlje ostaje opipljivo u mnogim istočnim krajevima.

Od ujedinjenja regija je izgubila 15 posto stanovništva jer su se mnogi bivši istočni Nijemci, posebice žene, preselili na zapad. Frustraciju takvim razvojem događaja često pojačavaju nacionalni političari jer tu regiju, koja je danas samo petina veličine bivše Zapadne Njemačke u smislu stanovništva, tretiraju kao 'drugu'.

Stranke koje zagovaraju mirovne pregovore imaju slabe šanse

'Moramo malo više objašnjavati stvari na istoku nego na zapadu, ali ja to rado radim i volim ići tamo', rekao je čelnik CDU-a Friedrich Merz u intervjuu u maju, govoreći o tvrdom stavu svoje stranke prema Rusiji.

Tada je Merz rekao da cilja na prvo mjesto u sve tri države, ali to je sada vjerojatno nedostižno. Čak i u Saskoj, u kojoj se čini da CDU vodi s malom razlikom, u nekim nedavnim anketama vodi AfD.

Iako je Merzova stranka tamo i dalje konkurentna, to je možda uspjela samo zato što se državni premijer CDU-a Michael Kretschmer protivi trošenju milijardi na vojnu pomoć Ukrajini. On je zagovaranje mirovnih pregovora između Moskve i Kijeva postavio kao prioritet svog rada.