Treće javno predavanje iz ciklusa „Naša baština“ održano je sinoć u muzejskom depandansu Brusa bezistan u Sarajevu. O tome kako se živjelo, školovalo, radilo, vjenčavalo, razvodilo, slavilo, šta je bilo a la turca a šta a la franca u Sarajevu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, govorila je dr. Hana Younis, naučna savjetnica Instituta za historiju, dok je o Sarajevu kao centru zanatstva govorio mr. Moamer Šehović, muzejski savjetnik.

JU Muzej Sarajeva kao čuvar kulturne, materijalne i nematerijalne baštine na području glavnog grada Bosne i Hercegovine od mjeseca juna organizira ciklus javnih predavanja pod nazivom „Naša baština“ koji široj javnosti prikazaje različite segmente iz bogate historije Sarajeva i njegove šire okoline.

Kako je saopćeno, veliki broj posjetitelja je ispunio grandiozan prostor Brusa bezistana kako bi čuli i saznali ono što nema na Internetu, nego vrijedni naučni istraživači traže u arhivskim fondovima, koristeći izvore koji otvaraju nove sfere razumijevanja prošlosti.

Dr. Younis je pružila izvanredne opise života Sarajki i Sarajlija u periodu od 1850. do 1914. godine, govoreći o društveno-političkim i kuturološko-demografskim promjenama kroz koje je sarajevsko društvo prolazilo, od naprednih tehnoloških promjena u sferi uvođenja telegrafa (1857), do osnivanja prve štamparije tzv. Soporonove pečatnje (1866), te prve radnje hemijske čistione za skidanje fleka (1866), prve telefonske stanica (1898), do prvih urbanističkih planova i regulacije toka Miljacke.

Zanimljivo je da je prva fotografija u Sarajevu snimljena 1855. godine, sa vjenčanja Daše Tanasić i Gavre Jelić, dok se prvi automobil provezao Sarajevom krajem 19. stoljeća, A prvi sportski trkaći automobil dovezao se u grad 1902. godine vozeći tadašnjih fascinantnih 46 km na sat (!), te da je tada Sarajevo imalo već tada i svoj privatni taksi sa registracijom broj 1, koji je unajmio egipatski princ prilikom svog boravka u Sarajevu.

Poseban akcenat dr. Younis je stavila na „rastrošnost“ koja se smatrala nemoralnim ponašanjem koje nanosi štetu porodici i zajednici, što je nerijetko bilo i predmet sudskih sporova. Naprimjer, i traženje alimentacije za djecu iz vanbračnih zajednica koje je trebalo dokazati na sudu jer su bile nedozvoljene. Kada bi se u određenu sarajevsku mahalu nastanio par koji živi zajedno, ako bi komšije uvidjeli da su nevjenčani, otišli bi muhtaru i prijavili ih.

Dr. Younis je navela i podatke o ženama koje su tražile novčanu naknadu za partnere koji ih nisu oženili iako su se s njima intimizirali i obećavali im brak, te da su žene se u bogatim sarajevskim porodicama svoj muževe oslovljavale sa „mili supružniče“ u pismenoj korespondenciji. Predavanje je obuhvatilo zanimljivosti iz svakodnevnog života sarajevskih porodica Bakarević, Zlatar, Kumašin, Hadžiristić, Jeftanović, Despić, Mutevelić i drugih do čijih je podataka došla istraživajući arhivske fondove u BiH, Turskoj, Austriji i dr.

Svoje je predavanje upotpunila dosad manje poznatim i neobjavljenim fotografijama koje na najbolji način pokazuju život građana Sarajeva na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, a pogotovo zabavni život, kafane i razonode, teferiče i izlete, kulturne događaje, balove i maskenbale. 

Ciklus „Naša baština“ nastavlja se sa četvrtim predavanjem 19. septembra na temu sarajevskog antičkog naselja Acqua S, a predavač će biti prof. dr. Salmedin Mesihović.

Intencija je da Muzej Sarajeva nastavi komunicirati sa širim auditorijem jednom mjesečno obrađujući na naučno-popularan način teme iz historije, arheologije, historije umjetnosti, arhitekture, pozorišta, filma, muzike, etnologije, antropologije, ali i drugih oblasti, a koje svojim sadržajem i tematikom obuhvataju kulturno – historijsko naslijeđe Sarajeva. Ova javna predavanja ne žele biti sama sebi svrsishodna, već je cilj je približiti različite teme iz bogate historije sarajevskog kraja stanovništvu svih uzrasta.

Ovo predavanje pred prepunim Brusa bezistanom pokazalo je da interes publike postoji i da ovakve informacije, saznanja i rezultate historijskih istraživanja, treba podijeliti sa interesentima i širom javnošću, jer tako čuvamo i afirmiramo prave vrijednosti iz naše prošlosti, poručuju iz Muzeja Sarajeva.