Nova iranska reformistička vlada upozorila je Rusiju da ne staje na stranu Azerbejdžana u graničnom sporu jer u Teheranu i dalje postoji zabrinutost zbog odnosa te zemlje s Moskvom.

Iranski ministar vanjskih poslova, Sayeed Abbas Araghchi, poduzeo je neobičan korak ukorivši Rusiju nakon što je Moskva stala na stranu Azerbejdžana zbog njegovih poziva za kopnenim koridorom duž armensko-iranske granice za koji Teheran strahuje da bi mogao ograničiti njegov pristup Europi i širem svijetu.

“Regionalni mir, sigurnost i stabilnost nisu samo prioritet, već i stup naše nacionalne sigurnosti. Bilo kakva prijetnja sa sjevera, juga, istoka ili zapada teritorijalnom integritetu naših susjeda ili prekrajanje granica je potpuno neprihvatljiva i crvena linija za Iran“, objavio je Araghchi na X-u.

Svađa ima šire geopolitičke implikacije ako ukazuje na to da je novoizabrana iranska vlada voljna zauzeti oštriji stav prema Moskvi u sklopu svojih napora da rebalansira svoju vanjsku politiku.

Rusija i Iran trebaju potpisati novi sporazum o strateškoj suradnji, ali sadržaj je još uvijek otvoren za raspravu, a unutar iranske vlade postoje napetosti oko diplomatske cijene produbljivanja vojnog saveza s Rusijom, protiv koje su se dronovi iranske proizvodnje koristili protiv gradova u Ukrajini.

Iran je ranije ove sedmice također pozvao ruskog ambasadora Alekseja Dedova kako bi izrazio svoje nezadovoljstvo stajalištem Moskve, rekavši da ne želi sukob na svojim granicama uz poticaj Moskve.

Araghchijeve primjedbe bile su jasna referenca na odluku Moskve da podrži poziv Azerbajdžana za otvaranje koridora istok-zapad kroz Armeniju do eksklave Nakhchivan u zapadnoj Armeniji.

Njegov prijekor odjeknuo je i u drugim dijelovima Irana. Mohsen Rezaei, bivši glavni komandant Zbora čuvara islamske revolucije i sekretar Vijeća ekspeditivnosti, koje rješava pitanja između parlamenta i Vijeća čuvara, rekao je: “Ponašanje ruskog državnika nije bilo prihvatljivo i u jasnoj je suprotnosti s njihovom izjavom o prijateljstva s Iranom, ove nejasnoće treba riješiti“.

Ahmad Naderi, tvrdolinijaš unutar parlamenta, rekao je:

“Nedostatak odgovarajućeg odgovora Rusima u slučajevima prethodnih akcija protiv iranskih nacionalnih interesa uzrokovao je njihovu dvostruko arogantnost. Treba im dati do znanja da strateška suradnja ne znači odricanje od interesa“.

Iranski režim se kroz prošlost protivio nastojanjima Azerbejdžana i Turske da uspostave takozvani Zangezurski koridor između užeg Azerbejdžana i Autonomne Republike Nakhchivan jer bi takav koridor, prolazeći kroz najjužniju pokrajinu Armenije, mogao prekinuti pristup Irana Armeniji, a potom i Europi.

Azerbejdžan je u raznim trenucima prijetio da će uspostaviti koridor silom ako bude potrebno, što bi vjerovatno izazvalo daljnji rat s Armenijom.

Vojni odbrambeni budžet Azerbajdžana više je od tri puta veći od armenskog, a Baku je pokazao svoju vojnu nadmoć u septembru 2023., ponovno zauzevši okupirana područja u Nagorno-Karabahu u roku od 24 sata.

Posljednju svađu potaknuo je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, rekavši tokom nedavnog posjeta Vladimira Putina Bakuu da Moskva podržava koridor i da Armenija sabotira sporazum o njegovom otvaranju postignut uz posredovanje Rusije.

U Teheranu se vodi rasprava o tome koliko je mudro zadržati bliske kontakte s Moskvom. Ton Araghchijeva tweeta o “crvenoj liniji” sugerira da želi pokazati da njegov poziv na uravnoteženiju politiku istok-zapad – ključni dio uspješne izborne kampanje novog predsjednika, Masouda Pezeshkiana – ima sadržaj.

Heshmatollah Falahatpisheh, bivši šef iranske komisije za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, upozorio je da bi stajalište Moskve o Zangezurskom koridoru moglo biti preventivni napad Putina kako bi se spriječila mogućnost formiranja komunikacijskih kanala između nove vlade Irana i SAD-a. .

Glasnogovornik EU jasno je rekao da se odnosi između EU i Irana vjerovatno neće poboljšati ako Iran nastavi isporučivati ​​bespilotne letjelice i drugo oružje Rusiji za upotrebu u Ukrajini. Iranski ambasador pri UN-u, Amir Saeed Iravani, poduzeo je neobičan korak slanjem pisma glavnom sekretara UN-a, Antóniju Guterresu, rekavši da su priče o takvoj trgovini neutemeljene. Glasnogovornik EU, Peter Stano, rekao je: “Ako postane jasno da Iran pruža više vojne pomoći kako bi podržao ruske nezakonite radnje u Ukrajini, Europska unija će nesumnjivo reagirati“.

Stano je rekao da je Josep Borrell, šef vanjskih poslova EU, bio u kontaktu s novom iranskom vladom kako bi pokrenuli pitanje iranske podrške Rusiji u Ukrajini, kao i kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu.

“Iranska vojna podrška ruskim nezakonitim radnjama u Ukrajini jedno je od najvažnijih odlučujućih pitanja u našim odnosima s Teheranom. Zato smo reagirali na ovaj problem uvođenjem sankcija“, dodap je.