Institucije, javna preduzeća i lokalne zajednice u BiH masovno zloupotrebljavaju Zakon o javnim nabavkama, u dijelu koji se odnosi na njihovo planiranje.

Naime, zakon ih nije ograničio kada su izmjene u pitanju, što oni obilato koriste u tolikoj mjeri da su u potpunosti obesmislili ovu obavezu. Sa druge strane preko 500 je onih koji uopšte ni nemaju objavljen plan javnih nabavki, piše CAPITAL.

Rekorder po pitanju izmjena u prošloj godini bio je Rudnik i Termoelektrana Ugljevik. U ovom preduzeću koje posluje u sklopu Elektroprivrede Republike Srpske svoje planske dokumente u vezi nabavki promijenili su čak 177 puta.

Veliki broj izmjena imala je i opština Ilidža, koja je plan javnih nabavki mijenjala 114 puta u 2023. godini, kao i grad Sarajevo kojem je još jedna izmjena nedostajala da zaokruže cijelih 100 za samo 12 mjeseci.

Među onima koji nisu imali jasne planove su i Univerzitetski klinički centar Tuzla sa 82 izmjene i dopune, Federalno ministarstvo finansija sa 67 te opština Mrkonjić Grad koja je napravila 51 izmjenu i dopunu plana javnih nabavki.

Na drugoj strani, kao pozitivan primjer može se uzeti Rudnik i Termoelektrana „Gacko“ koji u prošloj godini ni jednom nije mijenjao svoj plan.

Ugovorni organi planiranje ne vrše sistematično

U Agenciji za javne nabavke (AJN) BiH su zbog ovog problema počeli sa analizom u posljednjih nekoliko godina, a ona pokazuje da je riječ o devijaciji koja se ponavlja svake godine.

Prema njihovoj ocjeni, važnost planiranja javnih nabavki se ne smije zanemariti.

“Objava planova nabavki je bitna i za privredne subjekte, kako bi pravovremeno mogli planirati i svoje aktivnosti, ali i za ugovorni organ koji planiranjem može unaprijediti soje poslovanje i bolje vršiti funkciju od javnog interesa”, kažu oni.

Planiranje bi kako dodaju trebalo biti strateška odrednica ugovornog organa i posebna faza u projektnom menadžmentu. Međutim, realnost je sasvim drugačija.

“Ugovorni organi na svim nivoima vlasti planiranje ne vrše sistematično, sa prethodnim analizama, već se planira u najvećem broju slučajeva po principu „ad hock“ što za rezultat ima i veći broj izmjena i dopuna planova nabavki”, navode u AJN BiH.

Oni napominju da su ugovorni organi obavezni da planiranju nabavki posvete dužnu pažnju, kako bi planovi imali što manje izmjena, te da se nabavke realizuju u što većem postotku.

Oni koji prate ove procese, kažu da se u javnim nabavkama, kao i u bilo kojoj drugoj oblasti privrede i života uopšte, ne može sve precizno planirati.

Urednik portala “Pratimo tendere” Slobodan Golubović kaže da uvijek postoje situacije gdje se plan mora mijenjati ili revidirati, ali i dodaje da to mora biti opravdano i utemeljeno.

Sa namjerom ili iz neznanja neadekvatno planiraju potrošnju javnog novca
Pojašnjava da je Zakon o javnim nabavkama dozvolio izmjene i dopune planskih dokumenata i nije ograničio njihov broj jer je to praktično nemoguće, jer se ne može predvidjeti poplava, klizište ili neka druga vanredna situacija za koju je potrebno obezbijediti sredstva da se sanira.

“Međutim, evidentno je da su neki ugovorni organi zloupotrijebili tu mogućnost, pa su praktično na dnevnom nivou mijenjali planske dokumente, što govori o njihovom neadekvatnom planiraju potrošnje javnih sredstava, sa namjerom ili iz neznanja”, kaže Golubović.

Prema njegovim riječima, ako neki ugovorni organ ima višegodišnje iskustvo u postupcima nabavki, pa samim tim i u planiranju, nije logično da nije planirao nabavku zimskih guma za službene automobile koje se nabavljaju svake godine, pa zbog toga mora izvršiti izmjenu i dopunu planskih dokumenata.

“Mišljenja sam da u nekim budućim zakonskim rješenjima treba obratiti pažnju na rješavanje ovoga problema, a jedan od načina je uvođenje pravila da se planski dokumenti ne mogu mijenjati bez adekvatnog obrazloženja koje će biti javno dostupno”, predlaže Golubović.

Inače, do 2022. godine ugovorni organi su imali obavezu da planove objavljuju na svojim internet stranicama.

Princip transparentnosti je bio zastupljen, međutim, u većini slučajeva oni su bili skriveni i zabačeni i mogli su se naći samo uz detaljnu pretragu.

Međutim, te godine se izmijenio zakon pa se obaveza objave prenijela i na portal javnih nabavki. Prošle godine tu obavezu je ispunio 2.471 ugovorni organ.