Iako je prije nekoliko dana, na skupu u bazi Ramstein, američki ministar odbrane Lloyd Austin razočarao Ukrajince rekavši da im SAD neće isporučiti svoje dalekometne projektile ATACMS za udare duboko u ruski teritorij - jer, kako je napomenuo, to ne bi donijelo prevagu - čini se da će doći do drastičnog obrata.

Naime, u Bijeloj kući razmišljaju o tome da ipak izađu ususret Kijevu. Kako navode američki mediji, a već ih prenose i ruski, američki predsjednik Joe Biden potvrdio je da SAD radi na tome da dopusti Ukrajini "udare duboko u ruski teritorij". Biden je na novinarski upit planira li doista ukinuti ograničenja za američke raketne napade na ruski teritorij kratko odgovorio da trenutno rade na tome.

Izdanje Axiosa najavilo je 10. septembra da bi Washington uskoro mogao dopustiti ukrajinskoj vojsci korištenje raketa dalekog dometa ATACMS za napad na Rusiju. Prema njihovim informacijama, američki državni sekretar Antony Blinken objavit će to po dolasku u Kijev, a prije polaska najavio je to u razgovoru za Sky News. S njim u Kijev ide i britanski ministar vanjskih poslova David Lammy, te se očekuje da bi London mogao ići putem Washingtona.

Antony Blinken (desno) i David Lammy (Foto: Mark Schiefelbein/Afp)

Očito je došlo do suglasja u tom pitanju i s republikancima, jer je nekoliko važnih republikanskih kongresmena u Zastupničkom domu zatražilo od predsjednika Bidena da isporuči dalekometne projektile Ukrajincima.

"To je besmisleno ograničenje koje onemogućava Ukrajini pobjedu u ratu", stoji u saopćenju republikanaca koje su potpisali, između ostalog, Michael Rogers, predsjednik Odbora za oružane snage, zatim Michael McCaul, predsjednik Odbora za međunarodne odnose, te Michael Turner, predsjednik Odbora za obavještajni rad.

Oni smatraju da promjena odluke Bijele kuće neće dovesti do "eskalacije sukoba", čega se mnogi boje, navodeći da "ukrajinski napad na ruski teritorij u Kurskoj oblasti u kojem je korišteno zapadno naoružanje nije doveo do ruskog odgovora koji bi radikalizirao i rasplamsao sukob". Axios se poziva na izjavu Michaela McCaula da je "odluka praktički već donesena". Podsjetimo da američki dalekometni projektili ATACMS mogu dosegnuti udaljenost od 280 km, pa bi tako, prema američkom Institutu za proučavanje rata (ISW), u dometu bilo čak 245 ruskih vojnih ciljeva, uključujući i aerodrome, a na udaru bi bilo sedam ruskih regija u europskom dijelu - Rostovska, Brjanska, Belgorodska, Kurska, Lipecka, Voronješka i Kaluška oblast, koja inače graniči s administrativnim područjem grada Moskve, a središte regije Kaluga od Moskve je udaljeno manje od 170 km.

Sistem ATACMS (Foto: Handout/Afp)

Neki vojni analitičari smatraju da to može donijeti određene promjene u ratnoj strategiji i jednih i drugih, pogotovo bi imalo efekta na psihološkom planu. Iako su Rusi dobar dio svojih aviona i lansirnih rampi već prebacili na područja izvan dometa, čak i dalekometnih raketa, sama ta činjenica stalnog premještanja može imati učinka, a Rusi se najviše boje da u domet ne dođe Moskva (neki prorežimski ruski vojni blogeri kažu kako bi mogao doći i trenutak da Zapad "odobri" i napade na Moskvu) koju Putin "drži pod staklenim zvonom", daleko od ratnih zbivanja, a dolijetanje raznih raketa na samo stotinjak kilometara od Moskve izaziva nemir u ruskim vojnim krugovima.

Tako moskovski Komersant podsjeća na to da su Sjedinjene Države u svibnju dopustile Ukrajini da izvede ograničene napade američkim oružjem na teritoriju Rusije kako bi se "pariralo" ruskoj ofenzivi na Harkiv.