Mada su Bošnjaci s prostora Republike Srpske (49 posto BiH) skoro u potpunosti nestali i svedeni na nivo statističke greške, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Nikola Špirić izjavio je danas u Parizu da je glavni problem u BiH hegemonija  bošnjačkog naroda.

Sudjelujući na sjednici Komiteta za poštovanje obaveza i angažmana zemalja članica Vijeća Evrope (Monitoring komitet), Špirić je kazao da se u BiH donose jednostrane i neusaglašene odluke, te da se nametanjem ovakvih odluka, ali i sankcija krše kolektivna i lična prava, saopćeno je iz njegovog kabineta.

U izlaganju na skupu Špirić se osvrnuo na trenutnu političku situaciju u BiH, kao i na glavne izazove u nastavku napretka BiH, demokratizacije, zaštiti ljudskih prava i socio-ekonomskom razvoju.

"Svjesni smo svojih obaveza prema Savjetu Evrope, kao i dobrih namjera predstavnika evropskih institucija, ali moramo biti svjesni i složenosti situacije unutar BiH i unutrašnjeg nerazumijevanja. Taj dio posla je isključivo na nama, a ne na OHR-u, Venecijanskoj komisiji ili na međunarodnim sudijama u Ustavnom sudu BiH", istakao je Špirić.

Tokom izlaganja Špirić je rekao da je na sceni višemjesečni zastoj u radu Doma naroda PSBiH zbog odbijanja bošnjačkih delegata da učestvuju u radu sjednice na čijem dnevnom redu je Prijedlog Zakona o Ustavnom sudu BiH.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda rekao je da se "predstavnici Repubike Srpske zalažu za poštovanje dejtonskog Ustava i očuvanje njenih nadležnosti, koje su djelovanjem visokih predstavnika u prošlosti, a danas i Ustavnog suda BiH, često bile na štetu RS".

"Protivimo se centralizaciji i hegemoniji većinskog naroda, a zalažemo se za očuvanje našeg identiteta svim političkim sredstvima. Lično se zalažem za unutrašnji dogovor jer je praksa pokazala da samo rješenja koja su postignuta na taj način, mogu biti implementirana u BiH", rekao je Špirić.

Špirić je istakao da je imao određeni broj komentara na preliminarni izvještaj ovog komiteteta za BiH i dodao da je intencija predstavnika Republike Srpske, koju on predstavlja u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, da sačuvaju nadležnosti koje su joj date Dejtonskim sporazumom, odnosno Aneksom četiri /Ustavom BiH/.

Prema njegovim riječima, intencija je i da se sačuva identitet i sva ostala prava zagarantovana Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima koji trebaju da se direktno primjenjuju u BiH.

"Nažalost, u proteklim godinama predstavnici većinskog naroda, često potpomognuti pojedinim predstavnicima međunarodne zajednice, težili su prenosu nadležnosti sa nivoa entiteta na nivo BiH i tako pokušavali izgraditi centralizovanu državu", rekao je Špirić.

On je dodao da su "u posljednje vrijeme ti pokušaji dobili zamah na način da se krše Ustav i zakoni u pogledu sprovođenja vanjske politike i da oni koji bi trebali predstavljati BiH i iznositi usuglašene stavove, iznose lične i stavove svojih stranaka".

On je dodao da, osim visokog predstavnika, druga institucija koja preuzima ulogu zakonodavca i rješava predmete u skladu sa političkim interesima jedne strane, jeste Ustavni sud BiH.

"Ova institucija već duži period radi u neustavnom sastavu, a Venecijanska komisija daje Mišljenje sa preporukom da se to stanje nastavi, rukovodeći se principom manje štete. Istakao bih da su dvojica sudija iz reda bošnjačkog naroda naše kolege parlamentaci, funkcioneri tada vladajuće partije, iz prethodnih saziva Parlamentarne skupštine BiH, predstavnici SDA", rekao je Špirić, zanemarujući činjenicu da su i ostale sudije imenovale političke stranke, kao što se to i nedavno desilo s marinom Vukojem.