“Ovo je bio pokušaj lova u mutnom, i nadam se, tačka na višemjesečno izlaganje bh. javnosti jednoj napornoj i bespotrebnoj trakavici”, rekao je za “Slobodnu Bosnu” Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) u Berlinu nakon što je jučer objavljeno da je Bruxelles zaključio da dokument Plan rasta ne ispunjava kriterijume da bi bio prihvatljiv za Evropsku komisiju.

Izvor Radija Slobodna Evropa iz Bruxellesa je rekao da je naša zemlja poslala nepotpun dokument koji ne održava sve preporuke Evropske komisije. Drugim riječima, još jedna bruka bh. vlasti i dokaz njihove nesposobnosti i nerada kako bi BiH približili Evropskoj uniji i mogućnosti da dobijemo prijeko neophodna sredstva, konkretno prvu tranšu od 70 miliona eura. Bruka je utoliko veća nakon što je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto kazala da dokument koji smo uputili “dokazuje usaglašenost reformi potrebnih za dobijanje pomoći iz evropskog Plana rasta”.

“Cilj državne vlasti bio je da u okviru Novog plana za rast sa EU istrguje nešto manji i lakši plan reformi, a zajedno sa drugim nivoima vlasti, željelo se uoči lokalnih izbora, kroz međusobno optuživanje, ubrati pokoji mršavi bod”, prokomentarisao je Ćerimagić za naš portal jučerašnju bruku.

NAMA PREOSTAJE POPRAVNI ISPIT

Za razliku od BiH sve zemlje regije, izuzev Sjeverne Makedonije, svoje Reformske agende su finalizirale i očekuju prvu tranšu novca.

“Dok vlasti u BiH idu na popravni ispit, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija ispunili su i većinu uslova kako bi se do kraja godine priključile mehanizmu koji će omogućiti znatno jeftinije slanje novca između eurozone i regije. U BiH, čiji građani i privreda ovise od doznaka iz EU, o tome se i ne govori. Iako bi omogućilo da više novca naše dijaspore stigne u BiH”, dodao je naš sagovornik.

Novi plan za rasta, prema Ćerimagićevom mišljenju, najavljen je kao značajna ponuda EU, i nešto što će nakon niza godina stagniranja u regiji promijeniti dinamiku, povratiti uticaj EU, i usmjeriti političke procese u reformskom pravcu.

“Čini mi se da insistiranjem na uključivanju i ove dvije-tri reforme u BiH, Evropska komisija želi biti sigurna da je stvorila podlogu da postigne upravo to. Naravno, Komisija je ‘pritisnuta’ i od zemalja članica, koje moraju potvrditi sve reformske agende. Strožiji pristup prema BiH i drugim zemljama regije olakšat će im dobijanje podrške vlada zemalja članica EU”, zaključio je Ćerimagić.

Podsjetimo, da bi dobila finansijska sredstva i Plana rast, svaka država iz Zapadnog Balkana je bila obavezana da preda reformsku agendu.

Radi se o reformama koje se odnose između ostalog, na vladavinu prava, demokratiju, institucionalne reforme, te sprečavanje korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrijebljena.

BEZ AGENDE NEMA ISPLATE

Upravo nedostatak reformske agende iz Bosne i Hercegovine je bio razlog zašto je odložen sastanak Komiteta predpristupnih instrumenata, gdje je trebalo da se analiziraju i ocijene reformske agende svih država Zapadnog Balkana.

Prvi sastanak je bio planiran za 17. septembar, a zbog kasne reakcije iz Sarajeva, prema saznanjima RSE, sastanak je odložen za oktobar.

Bez usvajanja reformske agende ne mogu početi prve isplate ni za jednu zemlju regiona.

Dakle, potrebno je da države članice EU kao i Komitet pretpristupne pomoći (IPA) daju pozitivno mišljenje o reformskim agendama da bi Evropska komisija potom prešla na usvajanje ovih agendi i zaključivanje ugovora o olakšicama i kreditima sa svakim od država korisnika. Tek nakon ovih koraka mogu slijediti prve isplate.

Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.

Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine. Od ukupne sume, dvije milijarde eura biće obezbijeđene kroz grantove odnosno bespovratnu pomoć, a preostalih četiri milijarde eura u obliku zajmova sa povoljnim kamatnim stopama.

(D. Omeragić)