Turska se pridružila forumu Partnerstvo za sigurnost minerala (Minerals Security Partnership) kako bi sarađivala sa Sjedinjenim Državama, Europskom unijom i drugima u proizvodnji kritičnih sirovina i rijetkih zemnih metala, rekli su službeni izvori za Middle East Eye.

“State Department može potvrditi da se turska vlada pridružila MSP forumu”, rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta za MEE. "U sljedećim sedmicama bit će službena objava", dodali su. 

Rijetki zemni metali koriste se u proizvodnji mnogih visokotehnoloških uređaja, od ekrana pametnih telefona i računala, do baterija hibridnih i električnih automobila.

MSP je grupa od 14 zemalja i EU koja ima za cilj diverzificirati globalni sigurni lanac opskrbe mineralima rijetkih zemalja i drugim kritičnim mineralima.

MSP je grupa od 14 zemalja i EU-a čiji je cilj diverzifikacija globalnog sigurnog lanca opskrbe rijetkim zemaljskim metalima i drugim kritičnim mineralima.

MSP forum, pokrenut 2024., okuplja partnere i zemlje proizvođače minerala, poput Kazahstana, Namibije, Ukrajine i Uzbekistana, kako bi se suprotstavili kineskoj dominaciji na tom polju.

Godine 2022. Turska je rekla da je otkrila drugu po veličini rezervu rijetkog zemnog elementa u svijetu s nalazištem od 694 miliona tona u Eskisehiru.

Iako u rudniku nisu provedeni nezavisni radovi, otkriće je privuklo globalni interes, uključujući i Kinu, koja kontrolira više od 70 posto trgovine rijetkim zemnim metalima.

Turski zvaničnici kažu da na kraju imaju za cilj proizvoditi godišnje 10.000 tona oksida rijetkih minerala, uz 72.000 tona barita, 70.000 tona fluorita i 250 tona torija, što je ključno za nuklearnu tehnologiju.

Očekuje se da će i Turska u budućnosti postati punopravna članica MSP-a.

Udvarani od Europske unije

Forum bi mogao biti blagoslov za Ankaru, jer će vjerovatno oblikovati buduće zapadne politike o kritičnim sirovinama. Ova odobrena sredstva namijenjena su pokrivanju potreba za uspostavljanjem i finansiranjem novih kapaciteta u području upravljanja rijetkim zemljama.

Ankara je još uvijek u procesu uspostavljanja vlastite infrastrukture za izgradnju tvornica i rafinerija i ima velike potrebe za sredstvima i relevantnom tehnologijom. MSP Forum omogućit će Ankari da predstavi svoj projekt zapadnim izvozno-kreditnim agencijama, institucijama za finansiranje razvoja i privatnom sektoru radi moguće podrške ili ulaganja.

Također će pomoći turskoj vladi da zatraži tehničku pomoć, kao i iskoristiti znanje i tehnologiju iz zemalja potrošača, kako bi stvorila potrebnu infrastrukturu.

Međutim, ovaj potez privlači pozornost jer Ankara pregovara s Kinom o iskopavanju rijetkih zemnih metala u Turskoj posljednje dvije godine.

Alparslan Bayraktar, turski ministar energetike, trebao bi posjetiti Kinu u oktobru i očekuje se da će voditi daljnje pregovore za postizanje dogovora.

U intervjuu turskim medijima ranije ove sedmice, Bayraktar je također rekao da će razgovarati o tom pitanju s Kinom i drugim zemljama, držeći vrata otvorenima za moguće partnere izvan MSP-a.

Američki državni sekretar Antony Blinken govori na početku sastanka Partnerstva za sigurnost minerala 22. septembra 2022. u New Yorku (Foto: Craig Ruttle/AFP)

Turski izvori upoznati s vladinim načinom razmišljanja rekli su MEE-u da Ankara želi da Kina izgradi infrastrukturu u Eskisehiru, tako da Turska u svojim granicama može proizvoditi finalni proizvod od rijetkih zemnih metala, umjesto da samo vadi materijal i izvozi ga u Kinu za njene potrebe.

Kinesko razmišljanje o projektu nije jasno. Međutim, prethodno je Peking težio vađenju minerala u drugim zemljama radi uvoza, a ne razvoja privrede u zemljama u kojima vadi rudu.

Imajući to na umu, Europska unija pojačala je svoje napore da privuče Ankaru predstavljanjem povoljnijih alternativa.

MSP Forum jedna je od glavnih inicijativa EU-a, ali Bruxelles također poduzima niz koraka kako bi prikazao svoj potencijalni doprinos turskom procesu proizvodnje rijetkih zemnih metala.

EU je nedavno u Turskoj pokrenuo dvogodišnji projekt vrijedan 12 miliona eura za jačanje turskog nacionalnog ekosistema rijetkih zemnih metala, uključujući unapređenje Centra za primjenu i istraživanje rijetkih zemnih metala Univerziteta Munzur i uspostavljanje pogona za recikliranje pri Glavnoj upravi za istraživanje minerala.

Program također ima za cilj pružanje osposobljavanja i savjetovanja malim i srednjim preduzećima i dioničarima u tom sektoru.

"Nova nafta i plin"

Otpravnik poslova Delegacije EU-a J Vilcinkas opisao je rijetke zemne metale kao "novu naftu i plin četvrte industrijske i energetske revolucije koja se događa oko nas" na ceremoniji otvaranja mineralnog foruma u turskom Tunceliju u julu.

“Turska može biti u središtu toga. Ne samo kao vađenje/rudarska snaga u nastajanju (gdje su potrebna tehnologija i ulaganja), već i kao razvijač proizvoda i inovatorska nacija.”

Vilcinkas je dodao da svjetska zelena i digitalna tranzicija neće biti potpuna bez rijetkih zemnih metala, a trebaju ih i turski nacionalni proizvođač električnih automobila Togg i proizvođači solarnih ploča.

EU jako ovisi o turskom uvozu bora, minerala koji se koristi u više industrija. Turska ima 73 posto svjetskih rezervi dragocjenog minerala.

"Dok se očekuje da će se potražnja za metalima rijetkih zemalja do 2030. upeterostručiti, Kina će proizvoditi 90 posto rijetkih metala i 60 posto obrade i proizvodnje litija", rekao je Vilcinkas.

Turski zvaničnici ističu kako su otvoreni za saradnju s evropskim i zapadnim zemljama na nalazištu Eskisehir.

"Nije gotova stvar s Kinom, imamo uslove", rekao je jedan turski izvor upoznat s razmišljanjima Ankare. "Turska neće potpisati ugovor s Pekingom osim ako oni ne pristanu praviti konačni proizvod u Turskoj."

Ranije ove godine, Kina je uvela izvozna ograničenja za rudarsku tehnologiju koja se koristi za rijetke zemne metale. Izvor je dodao da se tek treba vidjeti hoće li Peking napraviti iznimku u saradnji s Turskom.

S druge strane, nema mnogo europskih kompanija koje bi mogle brzo započeti saradnju s Turskom kako bi joj pomogle u vađenju minerala, naveo je jedan evropski izvor, piše Middle East Eye.

(Priredio: S. Begović)