Arktik, regija poznata po svojoj surovosti i prirodnim resursima, postaje novo žarište geopolitičkih tenzija. Rusija je nedavno najavila formiranje nove kombinovane vojske koja će biti dio Sjeverne flote, s ciljem jačanja granica na sjeveru, uključujući granice sa Finskom i Norveškom. Ovaj potez dolazi kao odgovor na pristupanje Finske i Švedske NATO savezu, što je izazvalo potrebu za dodatnim vojnim snagama u regionu, prenosi Stav.ba.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da će Moskva braniti svoje interese na Arktiku, kako u vojnom, tako i u političkom smislu.

“Arktik je od strateškog značaja za Rusiju, i mi ćemo preduzeti sve potrebne mjere da zaštitimo naše interese,” rekao je Lavrov.

S druge strane, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Norveška i Danska (preko Grenlanda) također su aktivno uključene u ovaj region. Sve ove zemlje imaju teritorijalne i ekonomske interese na Arktiku, posebno zbog potencijalnih resursa kao što su nafta i gas, kao i novih pomorskih ruta koje postaju dostupne zbog topljenja leda.

Kina, iako nije arktička zemlja, pokazuje sve veći interes za Arktik. Kineska vlada je objavila svoju arktičku strategiju i aktivno učestvuje u istraživačkim i ekonomskim projektima u regionu. “Arktik je globalno pitanje i Kina želi da bude dio rješenja,” izjavio je kineski zvaničnik.

NATO je također pojačao svoje prisustvo u arktičkom regionu kroz vojne vježbe i saradnju sa arktičkim članicama saveza, što dodatno doprinosi tenziji sa Rusijom.

“Naša prisutnost na Arktiku je odbrambene prirode i ima za cilj očuvanje stabilnosti i sigurnosti u regionu,” izjavio je NATO portparol.

Arktik tokom Hladnog rata

Tokom Hladnog rata, Arktik je bio strateški važan region za obje supersile - Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez. Obje strane su koristile Arktik za vojne svrhe, uključujući postavljanje radarskih stanica i nuklearnih podmornica.

Sovjetski Savez je imao značajno vojno prisustvo na Arktiku, sa bazama i vojnim instalacijama raspoređenim duž sjeverne obale. Američka vojska je također bila aktivna u regionu, sa radarskim stanicama postavljenim u Kanadi i na Aljasci kao dio DEW linije (Distant Early Warning Line), koja je služila za rano otkrivanje sovjetskih bombardera i raketa.

Jedan od najpoznatijih incidenata tokom Hladnog rata na Arktiku bio je slučaj američkog špijunskog aviona U-2, koji je oboren iznad Sovjetskog Saveza 1960. godine. Ovaj incident je dodatno zaoštrio tenzije između dvije supersile i pokazao koliko je Arktik bio važan u kontekstu globalne špijunaže i vojne strategije.

Dok se led topi, tenzije rastu, a Arktik postaje novo bojno polje za globalne sile. Kako će se situacija razvijati, ostaje da se vidi, ali jedno je sigurno - Arktik više nije samo zaleđeni pejzaž, već ključna tačka u globalnoj geopolitičkoj igri.