Na početku, podsjetnik za sve one koje to interesuje: TV serijal „Fresh“ nastao u produkciji „Refresh Productiona“ i „Internewsa“ koji je to plaćao, emitovan je 1997. godine. A 25 godina kasnije, akteri-novinari koji su sudjelovali u njegovoj realizaciji su, u novom serijalu „Fresh-Refresh“ snimljenom u produkciji Al Jazeerae, govorili o onom što je bilo nekada, što je sad, te 2022. kada je snimljen, kao i onom što je bilo u međuvremenu.

SAM U RATU

No, to je neka druga priča, naravno, vrijedna za ispričati i na ovoj platformi. S obzirom da se FRF emituje na AJB-u svaki put kad dođe na red, često ćemo i imati povod za takvu priču  

Ali sad nam je u fokusu epizoda u kojoj je emitovan prilog o projekciji, ne premijeri, onoj oficijelnoj, zvaničnoj, na sva zvona najavljenoj, filma “Savršeni krug” u Banjoj Luci 1997., čiji je reditelj Ademir Kenović osnivač, pak, već spomenutog sarajevskog „Refresh Productiona“. Ali, nije taj prilog emitovan zbog te činjenice, već zato što je tada bilo bitno prikazati „Savršeni krug“ u Banjoj Luci, isto kao što bi ga bilo bitno prikazati i sada.   

Kadar iz filma "Savršeni krug" (Ilustracija: SB/Screenshot)

Gledamo reprizu FRF-a i interesantno nam je, šta su nakon projekcije, o filmu govorili ljudi koje i danas možemo “sresti” u javnom životu Bosne i Hercegovine: bivši sudija Suda BiH Branko Perić i politička analitičarka Tanja Topić.

„Mislim da u filmu ima mnogo toga patetičnog. Znam da je ono što je najupečatljivije u Sarajevu i prvi utisak nekog ko dolazi sa strane, i prvi kontakt koji ima s tim gradom mnoštvo tih groblja koje vidi. Međutim, i sama ona pjesma na početku i oni stihovi mislim da su u smislu neke pretjerane patetike otišli predaleko.

Ali s druge strane, još jedna stvar koja možda ne smije tu da se zaboravi, jeste da drugačije rat doživljava onaj ko je bio sam u tom ratu. Tako da vjerovatno ima drugačiji osjećaj i ne može da bude čovjek operisan od svih tih emocija i onih doživljaja, nego posmatrač koji ipak ima neku distancu prema svemu tome sve tome što se desilo u Sarajevu“, kazala je Tanja Topić.

DOBAR ZA MEĐUENTITETSKU KOMUNIKACIJU

„Zanatski dobro napravljena ratna priča. Iskreno rečeno, pribojavao sam se da u filmu ima mržnje, jer je napravljen odmah poslije rata, pod svježim utiscima, sa ranama. Jednostavno, prihvatio sam da svaki čovjek koji je doživio rat i ratnu tragediju ima pravo na svoj film i ima pravo da govori o ratu na način kako ga je doživio.

Srećan sam na izvjestan način što u filmu toga nema. I mislim da je on dobar za međuentitetsku komunikaciju pogotovo mislim da ga treba što prije prikazati. Vjerujem da se Srbi pribojavaju i umjetnosti koja dolazi iz Sarajeva. I u tom smislu, mislim da je ovaj film jedno ohrabrenje“, kazao je Branko Perić.  

Ilustracija: SB/Screenshot

Sve je o filmu „Savršeni krug“ do sada valjda napisano.

Tek kao još jedan podsjetnik potcrtajmo rečenicu da je prikazan i u otvorenom kinu „Metalac“ na Sarajevo Film Festivalu 1997., da je Ademir Kenović, između ostalog, dobio nagradu za najboljeg reditelja u Tokiju, a njegov filma nagradu FIPRESCI (Međunarodna federacija filmskih kritičara) u Valladolidu, ali i prisjetimo se djelića teksta koji je Emanuel Levy objavio u “Varietyju”: „Vrlo emotivan, često dirljiv i lirski film, jedan od onih koji zauzimaju časno mjesto u dugoj tradiciji filmskih priča o djeci u ratu. Iako utemeljen u određenom vremenu i prostoru, 'Savršeni krug', podsjeća na klasike o Drugom svjetskom ratu, kao što su: 'Zabranjene igre' Renéa Clémenta, 'Ivanovo djetinjstvo' Andreja Tarkovskog, i najnoviji 'Kolja'; film se ne dešava u vojnoj zoni, ali je usredotočen na rastuće prijateljstvo između starijeg umjetnika i dječaka.“ Tako, nekako.

(Dino Bajramović)