Donedavni nizozemski premijer Mark Rutte preuzeo je u utorak u Bruxellesu mandat glavnog sekretara NATO-a koji mu je predao Jens Stoltenberg. Obojici političara zajedničko je to što su oborili rekorde: Rutte kao najdugovječniji premijer moderne Nizozemske jer je bio šef vlade punih 14 godina, a Stoltenberg kao glavni sekretar NATO-a čak deset godina.

Na ceremoniji primopredaje dužnosti Mark Rutte je biranim riječima pohvalio svog prethodnika Stoltenberga i istaknuo da je bio na čelu tog vojnog saveza u vrijeme najvećih izazova. Stoltenberg je, pak, govorio o najvećoj transformaciji koju je NATO doživio u proteklih deset godina. Nabrojao je jačanje odbrambene sposobnosti, ali i proširenje. Tokom njegova mandata su četiri zemlje ušle u NATO, uključujući i dosad tradicionalno neutralne Finsku i Švedsku.

Transformacija Saveza

"Prošli smo kroz najveću transformaciju NATO-a u jednoj generaciji i ojačali svoju odbranu od situacije kada nismo imali niti jednu borbenu grupu do njih osam danas, s desecima hiljada vojnika na našem istočnom krilu. Od nekoliko hiljada vojnika u visokoj pripravnosti došli smo na broj od pola miliona", rekao je Stoltenberg na svečanoj sjednici Sjevernoatlantskog vijeća pri predaji palice svom nasljedniku Marku Rutteu.

Novi glavni sekretar NATO-a Mark Rutte najavio je da će tokom svog mandata imati tri prioriteta: jačanje odbrambenih kapaciteta, pomoć Ukrajini i suočavanje s globalnim izazovima.

"Za to će nam trebati više snaga, bolje sposobnosti i brže inovacije. To zahtijeva više investicija jer da bismo radili bolje, moramo trošiti više", rekao je Rutte.

Glavni sekretar NATO-a smatra da je nastavak pomoći Ukrajini ne samo pravedna stvar, nego i nužna jer je to ulaganje i u NATO-ovu sigurnost. Rekao je da Ukrajina treba biti "nepovratno na putu prema članstvu u NATO-u", ali s tim se baš i ne slažu sve članice NATO-a. Ruski predsjednik Vladimir Putin je mogućnost članstva Ukrajine u NATO-u spomenuo kao jedan od razloga za invaziju na Ukrajinu.

Novi glavni sekretar NATO-a obećao je da će blisko sarađivati s Europskom unijom i pritom koristiti svoje iskustvo jer je 14 godina učestvovao na sastancima Europskog vijeća, ali i naglasio da jačanje vojnih kapaciteta Europske unije mora biti usklađeno s NATO-om kako ne bi došlo do udvostručivanja jer se obe organizacije suočavaju s istim izazovima.

Nije zabrinut za budućnost

Mark Rutte je uvjeren da će se euroatlantsko savezništvo nastaviti bez obzira na to ko bude pobijedio na američkim izborima te da će Washington i dalje pružati potporu Ukrajini.

"Nisam zabrinut, poznajem vrlo dobro oboje kandidata. Četiri sam godine radio s Donaldom Trumpom, on nas je gurao da trošimo više i uspio je u tome te danas trošimo na obranu puno više nego kada je on preuzeo dužnost početkom 2017. godine", rekao je novi glavni sekretar NATO-a.

Jednu naviku koji je imao kao nizozemski premijer Rutte je već promijenio. Nije više "škrtac" kakav je bio kada se radi o izdvajanju novca iz državnog budžeta za odbranu. Sada ipak kaže da je dva posto BDP-a, koliko prema dogovoru zemlje članice NATO-a trebaju izdvajati za odbranu, "dovoljno", ali i to treba prilagoditi okolnostima.