Istraživači su otkrili da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem podigle temperature do 4 stepena Celzijusa, a 1.500 smrtnih slučajeva direktno je povezano s tim.

Skoro 2.300 ljudi je vjerovatno umrlo od posljedica vrućine u 12 evropskih gradova tokom jakog toplotnog talasa koji je završio prošle sedmice, pri čemu su dvije trećine smrtnih slučajeva direktno povezane s klimatskim promjenama, navodi se u novoj studiji.

Analiza, objavljena u srijedu, fokusirala se na desetodnevni period između 23. juna i 2. jula, tokom kojeg su veliki dijelovi zapadne Evrope bili pogođeni ekstremnim vrućinama, s temperaturama koje su premašile 40 stepeni Celzijusa u Španiji i šumskim požarima u Francuskoj, piše Al Jazeera.

Studija je obuhvatila 12 gradova sa ukupnom populacijom većom od 30 miliona, uključujući Barcelonu, Madrid, London i Milano, gdje su, prema podacima, klimatske promjene povećale temperature uzrokovane toplotnim talasima za čak 4 stepena Celzijusa.

Od 2.300 ljudi, za koje se procjenjuje da su umrli tokom ovog perioda, 1.500 smrtnih slučajeva povezano je s klimatskim promjenama, koje su učinile toplotni val ozbiljnijim, navodi se u studiji koju je provelo više od desetak istraživača iz pet evropskih institucija u Ujedinjenom Kraljevstvu, Holandiji, Danskoj i Švicarskoj.

"Klimatske promjene su učinile da temperatura bude znatno viša nego što bi inače bila, što je zauzvrat čini mnogo opasnijom", rekao je Ben Clarke, istraživač na Imperial Collegeu u Londonu, jednoj od institucija uključenih u studiju.

Neke vlade ne objavljuju podatke

Istraživači su koristili utvrđene epidemiološke modele i historijske podatke o smrtnosti kako bi procijenili broj smrtnih slučajeva, koji odražava smrtne slučajeve u kojima je vrućina bila osnovni uzrok smrtnosti, uključujući i to da li je izloženost pogoršala postojeća zdravstvena stanja.

Kako bi procijenili kakvu ulogu igraju klimatske promjene, naučnici su uporedili koliko bi intenzivan bio toplotni talas u svijetu koji se nije zagrijao zbog sagorijevanja masa fosilnih goriva. 

Zaključili su da bi toplotni talas "bio 2-4°C hladniji" bez klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem u svim osim jednom od 12 proučavanih gradova, napominjući da dodatni stepeni znatno povećavaju rizik u tim gradovima.

"Ono što to [povišene temperature] čini jeste da određene grupe ljudi dovodi u opasnije područje", rekao je Clarke. "Za neke ljude, još uvijek je toplo, lijepo vrijeme. Ali za sada, za ogroman dio stanovništva, to je opasnije", dodao je istraživač.

Toplotni talasi su posebno opasni za starije osobe, bolesne, malu djecu, radnike na otvorenom i sve one koji su izloženi visokim temperaturama duži period bez poboljšanja.

Učinak na zdravlje je još veći u gradovima, gdje toplinu apsorbuju popločane površine i zgrade, što urbana područja čini mnogo toplijim od njihove okoline. 

Naučnici su rekli da su koristili recenzisane metode kako bi brzo izračunali procijenjeni broj smrtnih slučajeva, jer se većina smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom ne prijavljuje službeno, a neke vlade ne objavljuju ove podatke. Za dobijanje definitivnijeg broja smrtnih slučajeva od nedavnog toplotnog vala mogle bi biti potrebne sedmice.

"Povećanje temperature tokom toplotnog talasa od samo dva ili četiri stepena može značiti razliku između života i smrti za hiljade ljudi", rekao je Garyfallos Konstantinoudis, predavač na Imperial Collegeu u Londonu.

"Zato su toplotni talasi poznati kao tihe ubice. Većina smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom događa se u domovima i bolnicama, izvan pogleda javnosti, i rijetko se prijavljuju", rekao je on.

"Razlika između života i smrti"

U međuvremenu, Služba Evropske unije za klimatske promjene Copernicus saopštila je u srijedu u mjesečnom biltenu da je prošli mjesec bio treći najtopliji juni na planeti u historiji mjerenja, iza istog mjeseca iz 2024. i 2023. godine.

Zapadna Evropa je doživjela svoj najtopliji juni ikada zabilježen, pri čemu je veći dio regije doživio "vrlo jak toplotni stres" tokom prvog toplotnog talasa ljeta - definisanog uslovima koji se osjećaju kao temperatura od 38°C ili više, rekao je Copernicus.

"U svijetu koji se zagrijava, toplotni talasi će vjerovatno postati češći, intenzivniji i uticati na više ljudi širom Evrope", rekla je Samantha Burgess, strateška voditeljica programa Copernicus za klimu.

Istraživači iz evropskih zdravstvenih instituta izvijestili su 2023. godine da je čak 61.000 ljudi možda umrlo u sparnim toplotnim talasima u Evropi prethodne godine, prema novom istraživanju, što sugerira da su napori zemalja u pripremi za vrućinu fatalno nedostatni. 

Nakupljanje emisija stakleničkih plinova u atmosferi – koji uglavnom potiču od sagorijevanja fosilnih goriva – znači da se prosječna temperatura planete s vremenom povećavala. Ovo povećanje baznih temperatura znači da kada dođe toplotni val, temperature mogu dostići još veće vrhunce.

Copernicus je saopštio da veliki dijelovi južne Evrope doživljavaju takozvane "tropske noći" tokom toplotnog talasa, kada noćne temperature ne padnu dovoljno nisko da bi se tijelo oporavilo.