PROFESOR KADIĆ DUBOKO RAZOČARAN: "Šokiran sam izvještavanjem Dnevnog avaza. To je KLASIČNA ZLOUPOTREBA!"

Profesor FIN-a Samedin Kadić javno se večeras ogradio od ovakvog načina izvještavanja i očigledno zažalio zbog povjerenja koje je dao novinaru Dnevnog avaza. Ističe da se radi o klasičnoj zolupotrebi u dnevnopolitičke svrhe.

  • Društvo

  • 03. Okt. 2024  03. Okt. 2024

  • 0

U Sarajevu je prije nekoliko održana rasprava o sekularnosti i sekularizmu u Bosni i Hercegovini, u sklopu Sarajevo Festa, na kojoj su govorili Samedin Kadić, Franjo Šarčević i Tarik Haverić, a moderator rasprave bio je novinar Dnevnog Avaza Danijal Hadžović.

Međutim, čini se da ni svi učesnici ove rasprave nisu bili ni svjesni šta će uslijediti nakon nje, iako su to po prirodi svog javnog angažmana trebali znati. Na portalu Dnevnog avaza uskoro je objavljen tekst pod naslovom "Profesor s FIN-a o Bakiru Izetbegoviću: On od drugih traži da nose hidžab, ali ne traži od svoje žene i kćerke", sa kratkim video isječkom. To je ujedno i jedini izvještaj uopće objavljen povodom ove rasprave. 

Profesor FIN-a Samedin Kadić javno se večeras ogradio od ovakvog načina izvještavanja i očigledno zažalio zbog povjerenja koje je dao novinaru Dnevnog avaza. Ističe da se radi o klasičnoj zolupotrebi u dnevnopolitičke svrhe.

Cijelu reakciju profesora Kadića prenosimo u nastavku:

Sudjelovao sam nedavno, u sklopu Sarajevo Festa, a na poziv Harisa Pašovića, u forumu, odnosno, raspravi o sekularnosti i sekularizmu u Bosni i Hercegovini. Na taj nastup sam pristao u namjeri da na civiliziran, referentan i utemeljen razgovor s gostima koje uvažavam (iako se u mnogočemu s njima ne slažem, kao ni oni sa mnom) razgovaram o važnoj i svakako složenoj temi, posebno u našem, domaćem, kontekstu. Razgovarati se mora: najlakše je biti nedodirljiv i velik u svom malom getu.

Tu sam iznio stavove, koji su, uprkos , šokovima, objedama i protestima što dolaze iz raznih smjerova, u suštini opća mjesta. Sekularnost, kao princip neutralnosti institucionalnog prostora, optimalan je okvir za različite svjetonazore. Bosna i Hercegovina jeste sekularna država i takva treba i da ostane. Sekularnost je, štaviše, jedina forma u kojoj Bosna i Hercegovina može uopće opstati. Najvažniji interes Bošnjaka je država. I tako dalje.

Ali sekularizam je - pri čemu su uvijek imalo na umu rigidni i represivni sekularizam - dugo imao lošu reputaciju u muslimanskim krugovima i često je opisivan kao šejtanska rabota. Takav banalan pristup, u ovako složenim vremenima, svakako treba biti napušten.

Po mom mišljenju, sekularnost, shvaćena funkcionalno-normativno a ne rigidno ideološki, jeste i više nego prihvatljiv model. Sekularna država garantuje slobodu izbora vjere i time reducira mogućnost vjerskih sukoba. Sekularna država, dalje, garantuje vjerskim zajednicama samostalnost u vjerskom organiziranju i djelovanju, čime smanjuje mogućnost političkog manipuliranja religijom. Treće, u predmodernim je vremenima zemaljska vlast transcendentno legitimirana čime je vlast dobijala status Apsolutne, božanske, prirode. Odjeci ti davnih legitimacija još uvijek sputavaju muslimanske umove, na raznim meridijanima. Nijedna vlast nije apsolutna, niti nepogrešiva i, samim tim, iznad kritike. I na kraju, sekularnost oduzima monopol i povlaštenu poziciju religijskim akterima, ali im ostavlja mogućnost učestvovanja u javnom dijalogu. Na prvi pogled, to nije interes religijskih zajednica jer je uvijek bolje biti povlašten. Bolje, kažemo na prvi pogled, jer povlaštenost uvodi u komfor, odnosno dekadenciju. S druge strane, ravnopravnost nas „tjera“ na pregovaranje, da se potrudimo oko svojih stavova, da ih uvijek iznova propitujemo i rekonstruiramo što podrazumijeva napor, analizu, raspravu, intelektualno traganje itd.; to je ono što, na koncu, od nas prava vjera i traži: uvijek biti na putu i nikad ne polagati pravo na apsolutno važenje.

Vjerske zajednice i vjernici, ukratko, mogu imati razne benefite od neutralnosti, a najveća je da budu vjernici na bezinteresan i autentičan način. Javni, institucionalni prostor mora ostati neutralan.

U navedenom sam kontekstu – ali ne samo u tom kontekstu – protiv formiranja džemata na sarajevskim fakultetima i u školama. Na isti sam način protiv obavljanja vjerskih obreda u političkim institucijama: sudovima, skupštinama, vladinim uredima. Problem džemata sam spomenuo kao reakciju na primjedbu gosp. Franje Šarčevića kako na njegovom Prirodno-matematičkom fakultetu nisu teme manjak studenata ili slom obrazovanja, već otvaranje mesdžida. Moje je mišljenje da je koncept studentskih džemata  u gradu punom džamija - protiv i fakulteta i protiv džamija. Ako neko u prostorijama Prirodno-matematičkog fakulteta sa stepenica uči ezan - onom PMF-u koji je davao stručnjake za „Energoinvest“, „Zrak“ itd. - nije li to, onda, sprdnja s visokim obrazovanjem? Tužno je da jedna takva supstancijalna institucija - potencijalni intelektualni pogon za progres cijelog društva - bude mjesto rasprave o džematima i mesdžidima. S druge strane, nije li koncept „fakultetskih džemata“ samo dio našeg pogubnog mentaliteta „paralelizama“ koji paralizira naše sazrijevanje do državotvorne svijesti? Ko preuzima odgovornost za takve džemate? Ko ih vodi? A toliko je džamija oko fakulteta i škola gdje znamo ko je odgovoran i gdje smo davno postigli zrelo institucionalno ispunjenje. Poređenje sa muslimanskim manjinama na Zapadu i evropskim ili američkim univerzitetima je naivno; muslimanske manjine nemaju nikakvu političku odgovornost. S druge strane, na nas se gleda kao na urnek kako će se muslimani ponašati kada su većina. Iako Bošnjaci sve jesu, osim većina. Naime, nad većinom se na izvršava genocid.

Jednako sam protiv skraćivanja časova tokom ramazana. To, također, spada ne samo u domen političke površnosti, već i elementarnog nerazumijevanja vjerske tematike. Ali, ovdje nemam dovoljno prostora da se bavim raznim populističkim instrumentalizacijama religije.

***

Na forumu je u svojstvu moderatora sudjelovao i novinar Danijal Hadžović. Ostao sam, blago rečeno, šokiran nakon što je spomenuti moderator dio mog izlaganja iskoristio i objavio na svom nalogu na mreži X i u Dnevnom avazu. Riječ je o klasičnoj zloupotrebi jer je nejasno kako osoba koja je razgovor moderirala koristi njegove isječke za svoje novinske tekstove i objave. Tim prije jer je integralni snimak razgovora objavljen i dostupan javnosti. Ovako, jasno se nameće zaključak da je isječak iskorišten za dnevnopolitičke svrhe na što ukazuje i samo tempiranje objave, odnosno, dijelova mog izlaganja. To samo potvrđuje uvjerenje kako je naše društvo u dubokoj krizi, koju generiraju i produbljuju oni koji bi trebali biti najodgovorniji za javnu riječ: političari i novinari. Situacija u koju smo dovedeni, psihoza koja se stvara, poražavajuća je i potvrđuje razmjere devalvacije i ruiniranja svih postulata i vrijednosti, bez ikakvog osjećaja za profesionalnu i političku odgovornost, etiku, otvorenost, slobodu.

Što se mene tiče, gosp. Hadžović od sada može da razgovara sam sa sobom. Rasprava na kojoj sam učestvovao je jedna cjelina, i samo se tako može vjerodostojno razumijevati, a ta je cjelina Hadžovićevim naslovom u „Dnevnom avazu“ „Profesor s FIN-a o Bakiru Izetebegoviću...“ surovo povrijeđena. Gospodin Bakir Izetbegović ni na koji način nije bio tema razgovora. Gospodin Izetbegović ni na koji način nije moja dnevna opsesija, kao što, očigledno jeste, Hadžovićeva i nekih medija. Govorio sam isključivo na ravni fenomena; o tome da predsjednik sekularne države (kandidata za Evropsku uniju) izjavi povodom zabrane religijskih simbola u sudovima: „Kako neko može zabraniti ono što je Bog naredio?“ To je, po mom mišljenju, skandalozno na više razina.

Da li izjava „Kako neko može zabraniti ono što je Bog naredio?“ znači suspenziju državnih zakona i uvođenje Božijih? Dalje: kojih Božijih zakona? Ko, nakon što smo utvrdili da vrijede Božiji zakoni, interpretira te zakone? Gdje se takvi zakoni izučavaju, budući da smo, predsjednikovim činom transcendentne legitimacije, ukinuli Pravni fakultet? Ako se već gospodin Predsjednik-Sekularne-Države poziva da je nešto Bog naredio, slijede i druga pitanja: „Na osnovu čega Predsjednik-Sekularne-Države zna da je to Bog naredio?“ „Kome je Bog naredio?“ „Da li je to naredio, banalno kazano, samo meni ili i Predsjedniku-Sekularne-Države države?“ Pošto činjenice govore da je to Bog naredio samo meni, a ne i Predsjedniku-Sekularne-Države, zaključak je da Predsjednik-Sekularne-Države ili elementarno ne razumije materiju na koju se poziva ili svjesno manipulira vjerskim sadržajem u svoje svjetovne interese. Tu je, naravno, i pitanje kako se Predsjednik-Sekularne-Države može pozivati na Božije naredbe, a pri tom ih sam ne poštivati. Sve u svemu, da ne bismo ulazili u ovakve trivijalne aporije, ali i da bismo održali kakav-takav red u društvu, potrebno je da Predsjednik-Sekularne-Države poštuje i provodi svjetovne zakone. Da poštuje, ukratko, ustav.

Ali to su bile samo ilustracije koje ukazuju na problem. Ljudi se vole baviti uglavnom ilustracijama, jer je za probleme potrebno zasukati rukave.

Moje je opredjeljenje za sekularnost u postsekularnom značenju te riječi. Kao takva, ona ima ne samo funkcionalno-normativni, nego moralni potencijal. Da političari ne koriste religijski vokabular kako bi skinuli sa sebe političku odgovornost. Da vjerski službenici sačuvaju vjerski prostor od političke agitacije i zloupotrebe. To, naravno, vrijedi i za sve druge. Da profesori budu profesori, ljekari - ljekari, biznismeni - biznismeni, a kerberi - kerberi. Upravo je tako definirana pravda u najstarijem tekstu o njoj: da svako radi svoj posao.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...