Zbog prirodne katastrofe, poplava i odrona došlo je do prekida u željezničkom saobraćaju u BiH tačnije na području Federacije BiH. Kada će biti ponovo uspostavljen neizvjesno je reći, ali će to ostaviti duboke posljedice.

Ekonomski analitičar Draško Aćimović mišljenja je da se ovaj prekid u obavljanju željezničkog saobraćaja mora iskoristiti da se on u potpunosti obnovi - ne djelimično ili površno.

"Pruga se mora u potpunosti napraviti, obnoviti, ne može se ići na mali dio obnavljanja. Sada je vidljiva dubina problema u BiH, a to je korupcija i kriminal. On se odražava kroz sve", smatra Aćimović.

Dodaje da je sada prerano davati bilo kakve prognoze koliko bi prekid u željezničkom saobraćaju trajao, ali da je izvjesno da on ne može brzo normalizovan.

Ističe i da mnoge zemlje u regiji i Evropi koriste željeznički saobraćaj kao dio razvojne strategije.

Dodao je i da tu praksu slijedi i BiH.

"Strategija razvoja BiH i regiona i Evrope i bazirana je na željezničkom saobraćaju i radu na njegovom poboljšanju, Vrijeme je da se sjedne i preusmjeri novac u razvoj željezničke mreže. Potrebna je kompletna promjena sistema", zaključuje Aćimović.

Što se tiče značaja kakav ima željeznički saobraćaj u BiH, glavni korisnici usluga željezničkog transporta roba na području Bosne i Hercegovine su veliki kombinati, uglavnom iz oblasti bazične industrije i rudarstva, prenosi Klix.

Neka od takvih preduzeća su: hemijska industrija u Tuzli, Mittal Steel Zenica, rudnici mrkog uglja bazena u Zenici i Tuzli, termoelektrane, Rudnik željezne rude u Prijedoru, Aluminijski kombinat u Mostaru, industrijski kompleks u Sarajevu, distributeri naftnih derivata i dr.

Pored osnovne djelatnosti, prijevoza robe i putnika, željeznički operatori u Bosni i Hercegovini obavljaju i komplementarne djelatnosti kao što su: specijalni prijevozi, skladištenje, kombinirani transport, pretovar itd.

Robno-transportni centri za prihvat, pretovar ili skladištenje pojedinačnih, paletnih i grupnih pošiljki, već funkcionišu ili se obnavljaju u svim većim industrijskim centrima u Bosni i Hercegovini (Mostar, Sarajevo, Doboj, Banja Luka, Tuzla, Zenica, Brčko Distrikt, Bosanski Šamac), kao i u Pločama (Hrvatska).

Neki ekonomisti smatraju da će zbog prekida u željezničkom saobraćaju ispaštati svi koji trguju preko luke Ploče, a da će doći i do pada u potrošnji gasa.