Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini osnova je za imenovanje rukovodilaca i zapošljavanje u državnoj službi. Iako je popis pokazao da su Bošnjaci u Bosni i Hercegovini dominantan narod (50,11% Bošnjaka, 15,43% Hrvata, i Srba 30,78%) istraživanje koje je proveo Istraživački tim Media centra Islamske zajednice potvrđuje da su oni diskriminirani, iako brojčano natpolovična većina.

O ovom problemu se do sada mnogo govorilo, iznosili su se različiti podaci i pretpostavke čime se javnost dodatno zbunjivala, ili je služio za međusobne optužbe i politička potkusurivanja.

Također, iznosile su se i neistinite tvrdnje i navodi da su Hrvati majorizirani i neravnopravni po pitanju političkog predstavljanja, ili da su Srbi ugroženi unitarizacijom koju provode Bošnjaci.  

Matematika je, međutim, egzaktna i konkretni podaci o zastupljenosti Bošnjaka na dan 31. decembar 2023. godine u institucijama Bosne i Hercegovine su nedvosmisleni. Dostavile su ih institucije na zahtjev Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (osim sedam institucija, a za njih pet su korišteni javno dostupni podaci iz 2023.).

Zabrinjavajuće je da se nakon toga podaci o nacionalnoj zastupljenosti ne ažuriraju, posebno u 2024. godini. Dvije institucije ih čak i skrivaju, jer ih nikada nisu javno objavile (BHANSA, koja zapošljava skoro 500 osoba i Sekretarijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine).

Od analizirane 72 institucije, sa sjedištem u Sarajevu, Mostaru, entitetu RS, te policijskim organima Bosne i Hercegovine, Bošnjaci su u debalansu u čak 59 institucija uzimajući u obzir broj koji im pripada prema zakonima Bosne i Hercegovine.

Od ukupnog broja zaposlenih, manje ih je na 717 pozicija.

Analiza imenovanja rukovodilaca institucija Bosne i Hercegovine, također, potvrđuje da je na više rangiranim pozicijama, koje su važnije i bolje plaćene, Bošnjaka znatno manje, ali ih ima više na pozicijama zaposlenika sa srednjom stručnom spremom, što zamagljuje ukupan broj zaposlenih i stvarno stanje.

Na primjer, suprotno Ustavu i zakonima BiH, od 27 imenovanih direktora i jednog generalnog sekretara samo je šest osoba koje se izjašnjavaju kao Bošnjaci. Dodatni problem je i taj što se radi o institucijama koje ne raspolažu značajnijim budžetskim sredstvima.

Niti jedna državna institucija ne posjeduje tačne podatke o ukupnom broju imenovanih lica, državnih i policijskih službenika te zaposlenika niti njihovu nacionalnu strukturu. Agencija za državnu Službu Bosne i Hercegovine posjeduje određenu statistiku o državnim službenicima, ali ih ni ona više ne ažurira.

Registar državnih službenika bi trebao biti uspostavljen sredinom 2025. godine, što predstavlja rok propisan izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine (član 62a.). Međutim, samo će određeni podaci iz registra biti javno objavljeni.

S obzirom na podatke objavljene u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine o popunjavanju upražnjenih pozicija u državnoj službi, a posebno o internom napredovanju unutar institucija Bosne i Hercegovine u 2023. i 2024. godini, Bošnjaci su trenutno u većem i ozbiljnijem debalansu nego ranije.

Odgovornost za ovakvo stanje snose sve političke stranke u Bosni i Hercegovini i pojedinci koji svojim radnjama krše zakone. Ako se očiti trend nastavi i problem ostavi po strani, uskoro će biti nemoguće bilo šta popraviti. Problemu se mora hitno i sveobuhvatno pristupiti.

Bošnjaci se sistemski i planski dovode u poziciju diskriminirane manjine, ne samo u sredinama iz kojih su protjerani, već i u institucijama na državnom nivou, suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i važećim zakonima.

Istraživački tim Media centra Islamske zajedncie će po prvi put, na jednom mjestu, javnosti predočiti egzaktne podatke, brojeve i tabele, koje ćemo u narednom periodu postupno objavljivati i predočiti javnosti.

(MINA)