Samit Ukrajine i zemalja jugoistočne Evrope u Dubrovniku izazvao je veliku pozornost svjetskih i regionalnih medija. 

Ipak, dok neki mediji, poput Deutsche Wellea (DW) naglasak stavljaju na naoružavanje Ukrajine, u čemu posebno Srbija i Bosna i Hercegovina mogu igrati, a i igraju važnu ulogu, drugi se osvrću na poruke ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da bi rat mogao završiti do kraja godine. Svjetskim medijima nije promaklo ni da na skupu u Dubrovniku nije bilo hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

Treći sastanak na vrhu Ukrajina – jugoistočna Evropa, održan 9. oktobra, doveo je u Dubrovnik predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog i sve lidere zemalja jugoistočne Europe koji su dali podršku Ukrajini.

Pregovaralo se o završnom dokumentu, traženi su uvjeti kako bi se stavio potpis svih lidera, a najglasniji je bio Vučić koji je tražio da dokument ne sadrži ništa što se odnosi na sankcije Rusiji. Na kraju je sve rezultiralo Dubrovačkom deklaracijom u kojoj se daje podrška Ukrajini u ratnom sukobu s Rusijom, koji traje više od dvije godine, ocijenio je DW u analizi pod nazivom “Dubrovačka deklaracija za balkansku municiju“.

Što se same deklaracije tiče, u tekstu se navodi da je podrška učesnika ukrajinskoj nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu unutar međunarodno priznatih granica nastavlja biti “apsolutna“.

Pozdravljeno je otvaranje pristupnih pregovora Evropske unije i Ukrajine te je kao ključna stavka istaknuta njena energetska stabilnost. Okosnica trećeg samita bila je ekonomska i vojna pomoć Ukrajini.

“Hrvatska je ponudila svoju stručnost na području pomoći veteranima, na području deminiranja, mirne reintegracije te u poslijeratnom razdoblju i na području procesuiranja ratnih zločina“, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je u ime Hrvatske sa Zelenskim potpisao ugovor o bilateralnoj suradnji koji definira ova pitanja.

“Hvala vam što ste protiv nastojanja Rusije da destabilizira i ovu regiju“, poručio je Zelenski, ističući da svi dijele isti interes u nastojanju da se oslabi položaj Rusije.

“Nažalost, danas u Ukrajini vidimo kako izgleda moderno ratovanje i znamo koliko je važno da svaka zemlja, svaka nacija, ima tehnološki napredno oružje. Ukrajina je kroz ovaj rat osnažila, ojačala svoje kapacitete, odbrambene kapacitete u smislu proizvodnje oružja“, kazao je Zelenski.

A naoružanje je nešto za što je Ukrajina zainteresirana u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Nije tajna da je Zelenski ranije pozivao na zajedničku proizvodnju oružja sa zemljama Zapadnog Balkana. Razlog je praktične prirode od kojeg profitiraju BiH i Srbija. Artiljerijska municija koju koristi Ukrajina uglavnom je na osnovama i standardima koje koristi i Rusija, odnosno“ostatak“ sovjetske vojne baštine, što povećava potražnju iz ove dvije balkanske zemlje.

Podatak da su kompanije iz BiH u zadnja tri mjeseca izvezle naoružanja i opreme za više od 100 miliona konvertibilnih maraka govori o obaranju rekorda i potvrde onoga što su zahtjevi iz Ukrajine. Kompanije iz BiH su konkurentne na tržištu upravo zbog tipa naoružanja, ali i globalne potražnje.

Prema izvještaju Organizacije za jugoistočnu i istočnu Europu za kontrolu malokalibarskog i lakog naoružanja (SEESAC) od prije tri godine, navodi se da je Srbija vodeći izvoznik oružja i municije u regiji s prometom od preko milijardu eura.

Iza nje je BiH, čiji je udio u ukupnom izvozu u regiji gotovo trećina kompletnog naoružanja i municije. Najveći kupci su prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH Sjedinjene Američke Države, zatim slijede Srbija, Turska, Slovačka, Bugarska.